Na današnji dan, prije pet godina, umro je srpski pisac, slikar i novinar Momčilo Momo Kapor.
NJegova porodica i prijatelji okupiće se danas na pomenu u vračarskoj crkvi Svetog Save, a njegova udovica LJiljana Kapor, koja je osnovala i vodi Zadužbinu "Momčilo Momo Kapor", najavila je veliku izložbu pod nazivom "U ateljeu", koja će biti otvorena 20. marta u Domu Vojske.
"Izmešta se ceo atelje i prostor u kojem je Moma radio, da bi posetioci mogli da osete duh njegovog stvaralaštva, vide sa kojim bojama je slikao i sa kakvih paleta", rekla je LJiljana Kapor za "Večernje novosti".
Kaporova je dodala da će biti napravljena i "crna soba" u kojoj će publika moći da vidi dvadesetominutni film koji je ona sastavila od Mominih intervjua u kojima govori o slikarstvu.
Ovih dana iz štampe je izašla i druga knjiga njegovih intervjua "Sentimentalni rat i mir Mome Kapora". Sabrani su njegovi mudri i duhoviti odgovori koje je novinarima davao tokom ratnih devedesetih, kada su mu mnogi uzimali za zlo držanje srpske strane, obilaske ratnih krajeva, prijateljstvo sa tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem.
Sjećanju na Kapora biće posvećen i april, mjesec njegovog rođenja, kada će biti dodijeljena treća po redu nagrada "Momo Kapor" za književnost.
Momo Kapor rođen je u Sarajevu 1937. godine, a odmah po završetku Drugog svjetskog rata sa porodicom se preselio u Beograd u kome je, uz povremena izbivanja širom svijeta, ostao do kraja života i bio njegov svojevrsni hroničar.
Diplomirao je slikarstvo 1961. godine na beogradskoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića.
Od kako je 1975. godine objavio "Folirante" napisao je veliki broj romana i zbirki priča. Autor je i brojnih dokumentarnih filmova i televizijskih emisija, a po njegovim scenarijima snimljeno je nekoliko dugometražnih filmova - Bademi s onu stranu smrti, Banket, Valter brani Sarajevo, DŽoli džokej, Kraj vikenda.
Romani "Una" i "Knjiga žalbi" doživjeli su ekranizaciju. NJegova djela prevođena su na francuski, njemački, poljski, češki, bugarski, mađarski, slovenački i švedski jezik.
Neka od njegovih najpoznatijih djela su i romani "Provincijalac", "Ada", "Zoe", "Od sedam do tri", "Zelena čoja Montenegra", "Poslednji let za Sarajevo", "Hronika izgubljenog grada", "Beleške jedne Ane", "Hej, nisam ti to pričala".
