Bivši predsjednik NSRS

Kalinić: Sutra se otvara nova stranica u našoj istoriji

  • Izvor: SRNA
  • 09.12.2021. 12:00

Bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i SDS-a Dragan Kalinić izjavio je da je posebna sjednica Parlamenta Srpske, koja će sutra biti održana u Banjaluci, po značaju i istorijskim posljedicama u rangu osnivanja Skupštine srpskog naroda u BiH oktobra 1991. i januarske Skupštine 1992. godine, kada je osnovana Republika Srpska.

- Kao i tada, tako i danas ovi događaji legitimišu i legalizuju decenijsku borbu srpskog naroda u BiH za slobodu, demokratiju, samostalnost i ravnopravnost na ovom vijekovima trusnom političkom području Balkana - ocijenio je Kalinić u izjavi Srni.

Kao i prije 30 godina, istakao je Kalinić, i sutra će se otvoriti još jedna nova stranica u našoj istoriji.

On je ukazao da su Srpsku od nastanka osporavali unutrašnji i vanjski neprijatelji, te podsjetio na narodnu izreku - "dotjerali su cara do duvara".

- Umjesto da su se bavili liječenjem hibridne šizofrene tvorevine po imenu Federacija BiH, međunarodni gubernatori, uz svesrdno navijanje bosanskih unitarista, građanskih neokomunista i sličnih političkog herbarijuma, činili su, a i danas agresivno nastoje, da dezavuišu Srpsku i "uklone" iz dejtonskog Ustava BiH - rekao je Kalinić.

Prema njegovim riječima, dalje nema, a Republika Srpska ima institucionalnu snagu da to ne dozvoli zbog svih onih koji su žrtvovali sebe i svoje najbliže da bi stvorili i sačuvali Srpsku.

- Neko reče da je sutra "dan D"... Ja mislim da je sutra nastavak maratona koji je počeo onda kada je prvi put spriječeno sa naše strane oduzimanje nadležnosti koje je Srpska međunarodno verifikovala kroz dejtonski Ustav BiH. Ne smije se zanemariti da u tome Milorad Dodik, Željka Cvijanović i sada konsolidovana vladajuća koalicija u kontinuitetu posljednjih godina imaju vodeću ulogu - napomenuo je Kalinić.

On je rekao da nema iluzija da se ovaj politički maraton neće nastaviti i u narednim mjesecima, kao i da su se, u odnosu na neka ranija vremena, u "bosanski čvor" na razne načine sada uključile Rusija, Kina, Turska, Mađarska, razumljivo i Srbija i Hrvatska.

Naravno, dodao je, oni zapadni stranci koji nam osporavaju naša suverena prava nastaviće po svome, bosanski unitaristi i bosanska kvazigrađanština će svoju "pjesmu" podići još nekoliko oktava.

- Shvatimo, naročito pred sutrašnji dan, da u ovome nastavku maratona sve zavisi od nas.. Samo hrabri /kao dalekih devedestih/ koji znaju šta hoće i koji smiju, ne mareći za ličnu žrtvu, biće na kraju dana pobjednici na cilju - smatra Kalinić.

Cilj je, kaže, jasan - da se vrati ono što Srpskoj pripada na osnovu dejtonskog Ustava BiH i što je svojevremno gubila zbog pravnog, političkog, pa i fizičkog nasilja jednog dijela stranaca, ali i zbog našeg oportunizma, lakovjernosti, naivnosti i ličnih kalkulacija.

Dodao je i da je cilj da se vrati ono što su intervencionizmom pod firmom "bonskih ovlaštenja" uspostavili na nivou BiH da bi se iskupili onima kojima su obećali da je Republika Srpska, bez obzira što je stvorena i prije rata i prije potpisa u Dejtonu, samo međučin do tobože građanske, a u suštini unitarne, BiH gdje bi entiteti i konstitutivni narodi bili sasvim marginalizovani.

- Zato na kraju, polažući minimalno pravo na stvaranje Srpske u to doba /kao opozicionar u parlamentu BiH/ pitam našu kolebljivu opoziju: Da li znate šta hoćete i da li to smijete da učinite? Ako hoćete da budete dio ove istorijske prekretnice, onda skupite hrabrost i osmjelite se. Hrabrost ne boli! Ako ne smijete, onda kažite narodu šta zapravo hoćete! Ne zaklanjajte se iza spinova i neprincipijelnog taktiziranja. Sva je mudrost u tome! - istakao je on.

Narod će, naveo je Kalinić, na kraju znati da nagradi sve one koji će doprinijeti jedinstvu ili zajedništvu u ovom prelomnom trenutku za našu zemlju.

Kalinić je bivši predsjednik Narodne skupštine i SDS-a kojeg je Pedi Ešdaun, bez ikakvog ustavnog i zakonskog osnova i istrage, sa još 60-ak istaknutih funkcionera SDS-a smijenio sa obje funkcije 2004. godine. Bio je lustriran šest godina i, pravnički rečeno, bio politički i građanski "mrtav" sve to vrijeme.

Tagovi: