Veoma je značajno da Republika Srpska i Srbija zajedno obilježavaju 30 godina od stradanja Srba u zločinačkoj akciji "Oluja" jer se tako njeguje kultura sjećanja, a koliko je zaborav opasan pokazalo se nakon Drugog svjetskog rata, pod komunističkom ideologijom, kada nije odavana počast srpskim stradalnicima, izjavio je Srni poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.
Kojić je istakao da je nepohodno njegovati kulturu sjećanja na sve istorijske događaje obilježene stradanjem nevinog srpskog naroda.
"Veoma je značajna odluka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da zajednički bude obilježen dan sjećanja na stradale Srbe u etničkom čišćenju izvršenom u hrvatskoj zločinačkoj akciji `Oluja`, tim prije jer je izostalo procesuiranje odgovornih za te strašne zločine nad Srbima", rekao je Kojić.
On je podsjetio da je Haški tribunal oslobodio hrvatskog generala Antu Gotovinu koji je direktno odgovoran za pogrom Srba u "Oluji".
"Pamtiti i sjećati se svih srpskih nevinih stradalnika, naša je sveta dužnost i obaveza", poručio je Kojić.
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih 1.247 ili 66 odsto civila, među kojima je oko tri četvrtine bilo starije od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
