Senator

Mučibabić: Moralna i ljudska obaveza nadograđivati Ustav Republike Srpske

  • Izvor: SRNA
  • 28.02.2023. 09:40

Senator Republike Srpske Milimir Mučibabić izjavio je da su teškoće koje su pratile donošenje Ustava Republike Srpske bile više nego vidne, ali da je mogućnost da se njim projektuje budućnost bila jača od svega, te istakao da svi imaju obavezu da ga poštuju i dograđuju.

"Naša moralna, ljudska i intelektualna obaveza je da ga dograđujemo u smislu stvaranje zajednice koja će obezbijediti slobodu, demokratiju i pravo na vlastitu samostalnu budućnost", rekao je Mučibabić povodom 31 godine od donošenja Ustava Republike Srpske.

Mučibabić je ocijenio da su nastojanja zapadnih imperatora proteklih decenija da preko visokih predstavnika u BiH uruše Ustav, dovedu u pitanje Srpsku i prenošenjem nadležnosti na centralnu vlast od nje naprave praznu ljušturu, jednim dijelom urodila plodom, ali da se u krajnjoj instanci "nije doveo u pitanje pravac kojim se Srpska kreće".

"Taj pravac je obavezuje da i u narednim decenijama pokuša da vrati to što joj je nepravedno oduzeto i da izgrađuje svoju unutrašnju ustavnu strukturu sa stanovišta pravne civilizacije i istorijskih tokova društva baziranog na humanizmu, demokratiji i iznad svega slobodi koja je imanentna našem narodu", rekao je Mičibabić.

On je naglasio da svjetski moćnici koji su napravili novu arhitekturu 90-tih godina prošlog vijeka na Balkanu imaju nedovršene poslove i žele da ih po svaku cijenu što prije završe.

"To je Kosovo van Srbije i Republika Srpska u unitarnoj BiH. Ta činjenica, ta spoznaja obavezuje da sistemski istrajavamo na vrijednostima međunarodnog prava, a u životnom smislu svojim načinom življenja i djelovanja kažemo kuda i kako dalje, uz poštovanje međunarodnih normi i Ustava Srpske s ciljem njene nadogradnje u momentima kada se za to obezbijede prilike", rekao je Mučibabić.

On je naveo da je Ustav akt koji bi trebao da fakturiše trenutno stanje i projektuje buduće stanje.

"Prilike nikada nisu za donosioce Ustava optimalne. Teškoće koje su bile prilikom donošenja Ustava su sasvim izvjesno više nego vidne, a mogućnosti da se one prevaziđu i projektuju u budućnost bile su jače od teškoća", rekao je Mučibabić.

On je ukazao da je Republika Srpska, koja je nastala u Odbrambeno-otadžbinskom ratu za opstanak nacije, nevoljno prihvatila Dejtonski sporazum, ali da su Srbi, kada je ovaj mirovnim sporazum prihvaćen, odlučili da principijelno sprovode ono što je pravna norma.

"Akteri koji su napravili Dejtonski sporazum su smatrali da će manji entitet iz nemogućnosti da opstane propasti i da će se stvoriti pretpostavke za unitarnu BiH. Oni su polazili od pretpostavke koju su u minulim decenijama ko zna koliko puta pokazali da govor i potpis ne obavezuje. Naprosto, sve što se potpiše može da važi, a može i da ne važi ako im to ne odgovara", rekao je Mučibabić.

Prema njegovim riječima, iz svega toga se izvodi zaključak da su zapadne zemlje sa SAD na čelu uništile pravnu civilizaciju onog momenta kada su proglasile atak na svojinu.

"To zapravo znači - ono što je moje je samo moje, a ono što je tvoje o njemu uvijek možemo razgovarati. U ove tri decenije smo naučili da dogovori i sporazumi sa Zapadom taj isti Zapad ne obavezuju. Osim toga, u prirodi zapadnog poimanja prava postoji jedna vrlo značajna stvar - nešto sad važi, a sutra već je zakašnjelo i neobavezujuće", rekao je Mučibabić.

On je rekao da primjera za to ima mnogo, poput Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN o Kosovu i Metohiji i minskih sporazuma.

"Hiljadu sporazuma, koje je zapadna agresivna i imperijalistička politika potpisala, dovedeni su u pitanje kada to Zapadu nije odgovaralo. U tom odnosu treba pokazati na koji način i kroz kakve sve prepreke je prolazila Srpska u realizaciji onoga što je u Dejtonu dogovoreno", rekao je Mučibabić.

Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.