"Kad bi se narodi dogovorili bar to da kažu dosta nam je više intervencionizma, hajde da pokušamo da dogovorimo, to bi bila nova šansa. Ovako ovo što imamo je ispražena intervenistička politika stranaca koja se vježbaju ovdje i koji se najčešće i na jednoj, i na drugoj, i na trećoj strani izazivaju animozitete i to ne treba da govorim, to se vidi", rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

U drugom entitetu priznaju da bez stranaca i njihovog uplitanja ne mogu. To su pokazali kod izmjena Izbornog zakona ali tu im ni oni nisu mogli pomoći jer ne postoji politički kompromis između Bošnjaka i Hrvata, šta god Njemci, Birtanci i Amerikanci tražili. 

"Niko ne želi, zaista niko ne žele da BiH bude invalid koja će uvijek zavisiti od strane pomoći, ali u ovom trenutku drugog rješenja nema, konkretni primjeri su za to prepreke oko izmjene Izbornog zakona. Godinama se pregovoara o tom, rezultata nije bilo i sad BiH ulazi u izborni ciklus sa problemima od prije deset godina", rekao je Ranko Mavrak, politički analitičar iz FBiH.

U Republici Srpskoj ima volje za dogovor ali bez nemtanja koje dolazi iz ambasada u Sarajevu i evropskih parlamenata. Problem je, definitivno, u političarima drugoig entitea koji bi, osokoljeni strancima, da dominiraju.

"Bilo koji od konstitutivnih naroda kada je osokoljen i kada je ohrabren, on naravno da krene da udara po ova dva jer se osjeća nadmoćno i to je ona strategija koju SAD i naravno NATO i EU koriste u cijelom svijetu, ne samo u BiH, a to je zavadi, pa vladaj", rekao je Filip Matić, politički analitičar.

Posljednja intervencija stranaca, bez saglasnosti svih političkih lidera, bila je Šmnitova nametnuta tehnička izmjena Izbornog zakona. Kada je bila najavljena politička izmjena, tome su se usprotivili u Sarajevu pa su Bošnjaci protestovali i tražili od, donedavno njihovog omiljenog Njemca, da napusti BiH. S druge strane, u Republici Srpskoj, jedino se opozicija sastajala sa Šmitom.