U Nacionalnom parku Sutjeska je trenutno u toku istraživanje živog svijeta u kanjonima Sutjeske i Hrčavke, u zoni neposrednog uticaja planiranih malih hidroelektrana na ovim rijekama. Ovogodišnje istraživanje nastavak je sistematskih istraživanja započetih prošle godine nakon usvajanja Studija uticaja na životnu sredinu, koje površno i bez ikakvog utemeljenja procjenjuju da male hidrocentrale neće imati negativan uticaj na životnu sredinu.
Istraživanja su pokrenuli Centar za životnu sredinu, Arbor Magna i WWF, uz podršku švajcarske organizacije Pro Natura, a uz učešće preko 20 istraživača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.
Nakon niza dostavljenih stručnih mišljenja, publikacija i konsultacija, Vlada RS se Narodnoj skupštini RS, koja je trebala da izglasa građansku inicijativu protiv hidroelektrana, obratila posebnim dopisom u kome naročito ističe da: „Generalno se može konstatovati da su razlozi za pokretanje građanske inicijative dati u samoj inicijativi bazirani na nizu nedokazanih pretpostavki i teoretskih fraza prepizanih iz stručne literature koja služi isključivo za edukaciju, obrazovanje i školovanje učenika i studenata i, kao takvi, ne predstavljaju odraz stvarnog i realnog stanja u ovom nacionalnom parku“.
"U Hrčavki i Sutjesci boravi više od 20 priznatih istraživača specijalizovanih za 12 grupa organizama (ribe, makrozoobentos, ptice, insekti, slijepi miševi, sitni sisari, velike zvijeri, vodozemci, gmizavci, mahovine, biljke i gljive), koji su vezani za ove vodotoke i koji bi bili direktno ili indirektno ugroženi izgradnjom malih hidroelektrana. Ovim se, kao i više puta ranije, jasno pobijaju pomenuti navodi iz dopisa Vlade RS, kako su naši „razlozi… bazirani na nizu nedokazanih pretpostavki i teoretskih fraza prepisanih iz stručne literature“, dok izrađivač Studija uticaja na životnu sredinu nije čak ispravno ni prepisao stručne podatke", rekao je Đorđije Milanović iz Udruženja za zaštitu drveća “Arbor Magna.
Protiv planova za izgradnju hidroelektrana i za očuvanje naših rijeka glasno ustaje naučna i stručna javnost.
"Kao referentnom poznavaocu riječne mreže Republike Srpske, autoru brojnih naučnih radova i monografija o rijekama i zaštiti rijeka Republike Srpske, dozvolite mi da zajedno kažemo „stop hidrocidu“ u Republici Srpskoj. U ime nas i u ime budućih generacija. Potamološki biseri našeg entiteta (rijeke Sutjeska, Hrčavka, Studena, Jalova, Govza, Bistrica, Janj i mnoge druge) na udaru su neprimjerenog narušavanja osnovnih prirodnih vrijednosti hidrosfernog kompleksa Republike Srpske", objasnio je Čedomir Crnogorac, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci.
Kampanja Bitka za Sutjesku ovim istraživanjem dobija novu dimenziju i dodatnu argumentaciju.
"Za Sutjesku i Hrčavku ćemo se boriti svim sredstvima. Ovo istraživanje pokazuje ozbiljnost, ali i veliku predanost koju nekoliko organizacija ulaže da bismo očuvali najvrijednije kutke naše zemlje. Želimo realnu sliku vrijednosti ovih rijeka, a ovo istraživanje već dokazuje da je riječ o jedinstvenim ekosistemima koji nipošto ne smiju da se ugroze", zaključila je Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu.
