Juče su se dogodile dvije velike erupcije na Suncu, a jedna od njih je do sada najjača solarna erupcija u posljednjih pet godina i da raste i dalje. Obje erupcije su u klasi X, najjača kategorija oluje koju Sunce može da napravi.
Ove dvije jake erupcije uslijedile su nakon nekoliko slabijih, ali i dalje moćnih solarnih oluja koje su se dogodile juče, te nakon jedne velike erupcije prošle subote.
Prva velika solarna oluja klase je X5.4, a erupcija se dogodila juče u 00.02 sati GMT. Druga, klase X1.3, se dogodila nešto više od sat vremena kasnije.
Iz američkog Centra za predviđanje svemirskog vremena pri Nacionalnoj kancelariji za okeane i atmosferu naveli su da je Sunce eruptiralo 6. marta i da će se posljedice toga osjetiti na Zemlji sutra oko 05.00 sati GMT. Takođe je istaknuto da je to najveća erupcija u posljednjih pet godina i da i dalje raste.
Džo Kunčes, naučnik Nacionalne kancelarije, kaže da će oluja vjerovatno trajati još sutra ujutro, ali da region koji je eruptirao može poslati još nabijenih čestica oluje ka Zemlji.
Naučnici su primjetili ogromne oblake nabijenih čestica, takozvano izbacivanje koronalne mase (CME), koji su izbačeni solarnim erupcijama.
Iz američke svemirske agencije NASA kažu da oluja verovatno ide ka Zemlji, ali da će nas “okrznuti”, sa slabim efektom po našu magnetosferu.
“Prvi podaci nisu dovoljni da se odredi da li oblak ide ka Zemlji. Najvjerovatniji zaključak je da ne ide direktno ka nama. Okrznuće magnetosferu naše planete vjerovatno 8. ili 9. marta”, naveo je astronom Toni Filips.
Fotografija načinjena 5. marta prikazuje X1 solarnu erupciju na sunčevoj pegi 1429, koja je tada ispustila dvije oluje klase M i jednu klase X. Oluje M klase dogodile su se 2. i 4. marta, a X1 4. marta
On je takođe rekao da je velika solarna oluja X5.4 eruptirala iz džinovske, aktivne sunčeve pege AR1429, koja je odgovorna za veliku solarnu oluju prošle subote.
Kada solarna oluja klase X ide direktno ka Zemlji, ugrožene su električne mreže, astronauti na Međunarodnoj kosmičkoj stanici i sateliti u orbiti, a može biti i poremećaja sa satelitskom komunikacijom. Takođe može doći do pojačane aurore borealis.
Nabijene čestice solarne oluje mogu tokom interakcije sa gornjom Zemljinom atmosferom proizvesti sjaj vidljiv posmatračima na visokih sjevernih ili južnih geografskih širina.
Naučnici za sada čekaju da vide šta će se dogoditi sutra, kada nabijene čestice, koje se kreću brzinom od oko 6.440.000 kilometara na sat, pogode Zemlju.
(Blic.rs)
