Apelaciono vijeće Suda BiH zakazalo je javnu sjednicu za 12. jun 2025. godine u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika Srpske, i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika Srpske.
Na ovoj sjednici će odbrana iznijeti žalbu na prvostepenu presudu iz februara, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Advokat predsjednika Srpske, Goran Bubić, potvrdio je da će sjednica Apelacionog vijeća biti održana 12. juna u 13 sati. Nakon izlaganja žalbe, vijeće će se povući na nejavni dio sjednice kako bi donijelo odluku u predviđenom roku. Iako rok nije precizno određen, očekuje se da bi drugostepena presuda mogla biti donesena krajem juna ili početkom jula.
U sastavu Apelacionog vijeća su sudije Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić. Neki od njih iza sebe imaju i te kako kontroverznu prošlost, što je, pokazalo se ranije, kvalifikacija koju neustavni Sud i Tužilaštvo BiH traže od sudija i tužilaca.
Da Dodik i Lukić treba da budu oslobođeni jasno je svima osim Sudu i Tužilaštvu, te sudiji Seni Uzunović koja je izrekla presudu u prvostepenom postupku.
Tome najbolje svjedoči izjava profesora ustavnog prava Milana Blagojevića, koji nerijetko kritikuje i samog predsjednika Dodika.
Vjerovatno svjestan da je na djelu nepravo, odnosno proces koji nema nikakvog utemeljenja u zakonima i Ustavu, Blagojević, čini se, nije mogao protiv svoje struke te je poručio da Dodik i Lukić treba da budu oslobođeni.
Detaljno je to i objasnio u gostovanju na Fejs televiziji.
Kaže, Vijeće ovdje treba da odgovori na dva glavna pitanja.
"Prvo, je li Kristijan Šmit visoki predstavnik. Ja lično smatram da nije jer nije imenovan po proceduri propisanoj Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog ugovora. Nema rezolucije SB UN. I drugo, sve i da jeste visoki predstavnik, da li visoki predstavnik ima pravo da nameće, državi članici UN kao što je BiH, svoju volju kao zakon? A pogotovo da kaže ako se ne sluša njegova volja da je to krivično djelo i da se za to ide u zatvor. Ni to nema pravo! Ne Kristijan Šmit, nego bilo koji visoki predstavnik jer se time krši Ustav BiH", objasnio je Blagojević.
"Znate kako Ustav BiH zabranjuje nametanje od bilo kojeg stranca, bio to Incko, bio to Kristijan Šmit, ili neko treći? U Članu 3 tačka B Ustava BiH je propisano da sastavni dio pravnog poretka BiH čine opšta načela međunarodnog prava. Znači, tom ustavnom normom je u naš pravni poredak inkorporisano i opšte načelo suverenosti svake države članice UN , a to je i BiH, a to opšte imperativno načelo zabranjuje i Ujedinjenim nacijama, dakle i Generalnoj skupštini i SB UN i bilo kojim drugim državama , nevezano da li se one zovu SAD, Francuska, da same ili udružene u bilo koji oblik, pa i onaj neformalni kao PIK, nameću bilo kojoj državi pa i BiH nešto kao zakon. Jer to, kako Povelja kaže, ta unutrašnja pitanja mogu da donose samo institucije država", detaljno je objasnio Blagojević.
Dodao je da kad sud to prihvati, kao što je u ovom slučaju u prvostepenoj presudi, i sam sud je povrijedio pomenuti član Ustava BiH.
"Nije važno da li je u pitanju Dodik, Milan, Senad - Sud je povrijedio taj Član 3 tačku B Ustava BiH", jasan je Blagojević.
da bi on kao stručnjak za ustavno pravo znao šta treba da radi.
"Mogu samo da kažem šta bih ja kao sudija uradio. Ja bih kao sudija uvažio žalbu odbrane i preinačio presudu i oslobodio Dodika. Ne zato što je Milorad Dodik u pitanju. Nego zato što, iz pomenutih razloga, niko u BiH nema pravo, osim njenih institucija po Ustavu BiH, da nameće svoju volju kao zakon", do detalja je objasnio Blagojević.
.webp)
