Resorni ministar Jelka Milićević pojasnila je da se radi na pripremi materijala koji bi što skorije trebalo da bude objavljen u Službenim novinama FBiH, saopšteno je iz Vlade FBiH.

"Riječ je samo o dijelu iz prvog seta mjera za ublažavanje posljedica na privredu. Drugi dio se odnosi na reprogramiranje kreditnih obaveza pravnih i fizičkih lica i formiranje povoljnih kreditnih linija za tekuće poslovanje", istakla je ona.

Prema njenim riječima, ovaj pravilnik o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak je u ovom trenutku u nadležnosti Ministarstva finansija koje već priprema aktivnosti, odnosno podsticajne mjere, za određene kategorije ljudi, a prije svega to su zanatlije, koje dohodak plaćaju u paušalnom iznosu.

Milićevićeva je rekla da će dopuna podrazumijevati dodavanje novog stava u član 50 pomenutog pravilnika, a odnosi se na smanjenje iznosa dohotka koji ovi obveznici plaćaju u paušalnom obliku za 50 odsto.

"To bi značilo da će obveznici koji obavljaju zanatske i njima srodne djelatnosti sami, bez zapošljavanja drugih lica, umjesto sadašnjih 70 KM poreza na dohodak u paušalu plaćati 35 KM, obveznici koji obavljaju stare i tradicionalne zanate umjesto 30 KM plaćaće ovu obavezu 15 KM", navela je ona.

Milićevićeva je dodala da će obveznici koji obavljaju prevoz putnika samo s jednim prevoznim sredstvom umjesto 50 KM, plaćati 25 KM, a obveznici koji obavljaju prevoz tereta jednim prevoznim sredstvom nosivosti do osam tona umjesto 80 KM, plaćati 40 KM poreza na dohodak putem paušala, dok će obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine na malo ličnim radom van prodavnice umjesto 70 KM, plaćati 35 KM.

"Predviđeno je da ovo umanjenje bude temporalnog karaktera i važiće od dana stupanja na snagu dopuna Pravilnika do kraja ove godine. Pored ove mjere pozivaju se svi poreski obveznici da se obrate Poreskoj upravi FBiH sa zahtjevom za umanjenje akontacija poreza na dobit u skladu sa članom 52 stav 4 Zakona o porezu na dobit", rekla je federalni ministar finansija.

Ovim mjerama, istakla je Milićevićeva, žele se očuvati oni koji su najviše izloženi poremećajima na tržištu, a ujedno i da se s njima podijele brige i obaveze.