Knežević kaze da većina u Ustavnom sudu BiH smatra da se pitanja imovine može rješavati u entitetima, ali tek pošto se na nivou BiH donese okvirni zakon kojim će se načelno utvrditi pravo na imovinu i raspored imovine.

"Podsjećam da je oblik diskrimnacije ako u jednoj ustavnoj kategoriji, govorim o Brčko distriktu BiH, se sva imovina proglasi imovinom Brčko distrikta, a to isto se osporava entitetu, onda je to oblik diskrimacije", kaže predsjednik Ustavnog suda BiH, Zlatko Knežević.

Knežević kaze da je na ovu odluku Ustavnog suda dao izjavu o neslaganju, kao i sudija Miodrag Simović, te da od svog stava ne odstupaju.

Ovo nije prvi put da su  sudije iz reda srpskog naroda davali izdvojeno mišljenje, kaze Knezevic.

Odluku Ustavnog suda BiH da proglasi neustavnim član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske i tako izuzme to zemljište iz vlasništva Srpske, Knežević još  nije potpisao. Iz Srpske su najavili upućivanje prijedloga zakona o poziciji i položaju stranih sudija u Ustavnom  sudu BiH i zakona o Ustavnom sudu BiH. Knežević je  još  rekao da Narodna skupština Republike Srpske ne traži ni od njega ni od Simovića da podnesu ostavke.

"Razumijem reakciju predsjednika Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, jer se oni bave strategijskim političkim pitanjima i oni odlučuju da li će reagovati na naš generalni stav, ali ne razumijem reakciju onih koji usput komentarišu nešto o čemu još ni nema javnog aspekta", kaže Knežević.

Presjednik Ustavnog suda BiH se osvrnuo i na zaključak  prema kojem Parlament Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da nastavi ranije započete pregovore sa Vladom Federacije BiH sa ciljem definisanja granične linije između Srpske i Federacije BiH, a u skladu sa Aneksom dva Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. "Sa punim pravom podržavam sve što je usmjereno ka ispunjavanju ustavne norme i sadržaja Ustava prvenstveno dogovaranja, učešća entiteta i zajedničkih institucija BiH", poručio je Knežević.