Ekspert za međunarodno pravo Ljiljana Mijović tvrdi da je u slučaju presude Evropskog suda za ljudska prava "Kovačević protiv BiH" došlo do protivpravnog curenja informacija čime se i sam postupak dovodi u pitanje, posebno principi nepristrasnosti i nezavisnosti.
Mijovićeva, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, izjavila je da bi bilo logično očekivati da Kancelarija zastupnika BiH pred Evropskim sudom zatraži odlučivanje Velikog vijeća Evropskog suda u ovom premetu.
Ona je ocijenila da je presuda u slučaju "Kovačević protiv BiH" veliko iznenađenje s obzirom na to da u znatnoj mjeri odstupa od prakse ovog suda, prvenstveno u pogledu ocjene uslova za prihvatljivost predstavke.
"Presudom je prihvaćen apstraktni zahtjev podnosioca koji traži od suda ocjenu usklađenosti Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, iako Evropska konvencija zahtijeva kao veoma bitan uslov za obraćanje Sudu dokazivanje statusa direktne žrtve", rekla je Mijovićeva za "Glas Srpske".
Ona je istakla da se kod ocjene prihvatljivosti svake predstavke veoma striktno procjenjuje da li je podnosilac iscrpio domaće pravne lijekove, te se, ukoliko to nije učinio, predstavka proglašava neprihvatljivom.
"U ovom predmetu Evropski sud je predstavku prihvatio iako podnosilac nije ni pokušao da se obrati domaćim institucijama. Time je Evropski sud proglasio Ustavni sud BiH nedjelotvornim pravnim lijekom", dodala je Mijovićeva, koja je nekoliko godina radila i kao sudija u Evropskom sudu za ljudska prava.
Na pitanje koliko je ova presuda politička, a koliko pravno utemeljena, Mijovićeva je rekla da pravnu utemeljenost može cijeniti samo Veliko vijeće Evropskog suda ukoliko dođe do podnošenja zahtjeva od zastupnika BiH pred tim sudom.
Mijovićeva je napomenula da se, s obzirom na specifičnosti bosansko-hercegovačkog konteksta, etnička pripadnost u BiH, koja je suštinska kategorija i u ovom predmetu, ne može posmatrati kao pravna kategorija budući da ona formalno podrazumijeva isključivo opredjeljenje pojedinca da se izjasni o pripadnosti što stricto sensu predstavlja subjektivni kriterijum.
Odnosno, pojasnila je, predstavlja pravo svakoga da se deklariše ili ne kao pripadnik jedne etničke grupe, ali ne postoji zakonska obaveza za pojedinca da to i učini.
"Kako nema te obaveze, nema ni objektivnih parametara na osnovu kojih bi se ta pripadnost i utvrđivala", navela je Mijovićeva.
Ona je naglasila da se u ovom slučaju radi o presudi sedmočlanog vijeća Evropskog suda za ljudska prava koja nije konačna.
"Presuda nije konačna s obzirom na to da postoji mogućnost ulaganja žalbe, odnosno zahtjeva da o toj presudi odlučuje Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava, u sastavu od sedamnaest sudija", rekla je Mijovićeva.
Evropski sud za ljudska prava presudio je da je apelant Slaven Kovačević navodno diskriminisan zbog načina izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamenta BiH.
