Predstavnicima Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u četvrtak je predstavljeno nekoliko zakona, sa posebnim akcentom na tri zakona koja su usvojena po hitnom postupku na sjednici Vlade HNŽ.
Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u četvrtak je predstavljeno nekoliko zakona, sa posebnim akcentom na tri zakona koja su usvojena po hitnom postupku na sjednici Vlade HNŽ i poslata Skupštini na komentar. Radi se o zakonima o finansijskoj podršci porodicama sa djecom i dva zakona koja se odnose na Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) HNŽ i njegove zaposlene.
Predsjedavajući Skupštine HNŽ-a, Džafer Alić, osvrnuo se na današnji dnevni red koji je imao sedam tačaka, ali je dopunjen sa tri dodatne tačke, na zahtjev Vlade HNŽ-a, koja je juče po hitnom postupku usvojila tri zakona.
"Ova tri zakona, na koja dajemo mišljenje, u postupku usvajanja stava, tražili smo mišljenja resornih ministarstava, i na osnovu toga će Skupština odlučiti da li su ona adekvatna. Kada je u pitanju prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Zavoda za javno zdravstvo HNŽ, potrebno je da Odluku, koja je već stara preko 15 godina, dopunimo promjenama koje su se dogodile na nivou Federacije i županije, a sve radi poboljšanja“, objasnio je Alić.
Rekao je da je predložena Odluka o usvajanju Nacrta programa razvoja zaštite i spasavanja od prirodnih i drugih katastrofa u HNŽ-u za period od 2025. do 2029. godine redovan dokument koji se usvaja, a sve sa željom „da se održi stabilan nivo civilne zaštite, odnosno rada spasilačkih službi“.
"Nacrt stvara okvir za djelovanje. Civilna zaštita je organizovana na nivou županije, ali je spuštena i na nivo opštine, tako da imamo podjeljene odgovornosti. Ovim Nacrtom želimo da stvorimo kontinuitet rada između civilnih zaštita, a ono što je važno konstatovati jeste da je naša Civilna zaštita postala članica Еvropske civilne zaštite“, rekao je Alić.
Zamjenik predsjednika Skupštine HNŽ-a, Tomislav Martinović, u svom izlaganju se najviše dotakao teme predloženih izmjena i dopuna tri zakona koje je podnijela Vlada HNŽ-a.
To su Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima HNŽ-a i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima HNŽ-a.
„Suština zakona o podršci porodicama sa djecom, njegovih izmjena, jeste ukidanje vremenskog ograničenja trajanja tog zakona. Naime, saveznim propisom je bilo regulisano da će naš zakon trajati tri godine, a da će se u međuvremenu pitanje porodiljskih naknada rješavati saveznim zakonom. Pošto se to nije dogodilo, Vlada HNŽ je odlučila da ukloni to vremensko ograničenje kako bi isplate porodiljskih naknada mogle nesmetano da teku“, objasnio je Martinović.
Zakoni koji se odnose na Ministarstvo unutrašnjih poslova
Što se tiče druga dva zakona koja se odnose na MUP i policijske službenike, Martinović je naveo da se o ovom pitanju mnogo razgovaralo. Jer žele da efikasno unaprede rad Ministarstva unutrašnjih poslova.
„Jedna od važnih promjena odnosi se na starosnu granicu, odnosno da se svima koji će se prijaviti za buduće policajce ta granica podiže sa 27 na 30 godina. Otvara se malo šira mogućnost prijave i to je dobro“, smatra zamjenik predsjednika Skupštine HNŽ-a.
Drugi amandman, koji se tiče oba zakona, odnosi se na kontinuitet dužnosti policijskog komesara i njegovog zamjenika.
„Oni će obavljati svoje dužnosti dok se ne izaberu novi, na osnovu Odluke kako je to već regulisano na nivou BiH. Vjerujemo da će ovakav pristup obezbjediti kontinuitet u radu Ministarstva unutrašnjih poslova i da nećemo imati praznine koje smo do sada imali“, istakao je Martinović.
Treća stvar se odnosi na prijavljivanje za pozicije direktora i zamjenika policije.
„Skratili smo kriterijume, spustili smo bod rukovodnog iskustva u činu glavnog inspektora na tri godine, što u suštini znači da imamo malo veću bazu za izbor ove dvije ključne pozicije. Do sada je to bilo ograničenje od pet godina, što nam je stvaralo probleme. Svi procesi koji su usporavali rad MUP-a posljednjih godina, ovom odlukom su nekako učinjeni prohodnijim“, smatra Martinović i potvrdio da će sljedeći konkurs biti zasnovan na ovim novim kriterijumima.
Takođe se dotakao teme vanrednog rukopoloženja.
„Stvaramo bazu i osnovu kako bi policijski kadrovi iz HNŽ-a mogli da se prijave za neke druge rukovodeće funkcije u drugim bezbednosnim agencijama, kao što su FUP, SIPA, Državna i granična služba i tako dalje, uz nešto brže napredovanje. Proces napredovanja i unapređenja je do sada bio veoma spor, a današnje promene omogućavaju brži tempo“, zaključio je Martinović.
(Bljesak)
