"Razočarani smo i loše se odražava na vlasti. Razumijemo da je BiH komplikovana zemlja, ali isto tako razumijemo da su potrebe građana BiH velike", rekao je DŽuel i dodao da Republika Srpska koristi novac onako kako je bilo predviđeno.

DŽuel je rekao da su predstavnici MMF-a uvijek u kontaktu sa vlastima u BiH i da su one spremne za aranžman koji bi trebalo da slijedi nakon Instrumenata brzog finansiranja.

On je naveo da još nisu počeli sa pregovorima, dodavši da bi oni mogli početi u septembru.

Prema njegovim riječima, vlasti u oba entiteta, kao i na nivou Savjeta ministara, kažu da bi željele da sljedeći program bude fokusiran na zdravstveni sektor i reformu preduzeća u većinskom državnom vlasništvu.

"To je poruka koju smo od njih čuli i prije krize s kovidom. Nedavno su mi ponovili da žele da se fokusiraju na te dvije reforme. Naravno, velika komponenta aranžmana će biti i odgovor na krizu s kovidom", rekao je DŽuel za "Nezavisne novine".

Na pitanje koliko je realno da pregovori završe prije lokalnih izbora, on je rekao da ako se pretpostavi a će izbori biti održani u novembru, nije realno da će program biti zaključen do tada.

"Mislim da bismo, ako sve bude išlo bez problema, program mogli podnijeti našem Upravnom odboru na razmatranje prije kraja godine", smatra on. .

Govoreći o korištenju novca iz Instrumenata brzog finansiranja za rješavanje posljedica virusa korona, DŽuel je rekao da je, koliko razumije, dio koji je pripao FBiH još nije raspodijeljen kantonima, što je, smatra on, veoma razočaravajuće.

"Kada smo doznačili novac u aprilu, bili smo razumjeli da je novac hitno potreban i da će se odmah upotrijebiti, a nakon toga smo imali taj dugi period kada je novac ležao u Centralnoj banci sve dok konačno nije bio raspodijeljen entitetima. Sada novac u FBiH sjedi na računu i i dalje nije isporučen. Zaista smo razočaraniNJ, naglasio je DŽuel.

DŽuel smatra i da su vlasti u BiH na krizu odgovorile prilično solidno, preduzele su mjere koje su preduzimale i druge zemlje, subvencionisale su primanja i socijalna davanja, odnosno pružile su potrebnu pomoć preduzećima i domaćinstvima.

"Uvele su mjere i zamrzavanja otplate kredita u oba entiteta, što je bilo od kritične važnosti da se odgodi otplata dugova. Obje entitetske vlade planiraju uvesti šemu kreditnih garancija kako bi privredi omogućile pristup finansiranju. Sve su ovo konstruktivne mjere, koje su uopšteno gledano dobro dizajnirane. Sada ostaje pitanje da li će one biti dovoljne. Sve će zavisiti od toga kako će se situacija razvijati i da li će morati ponovo uvoditi nove restrikcije", istakao je DŽuel.

Ako se vlasti odluče da ponovo uvedu mjere zbog mogućeg rasta broja slučajeva, naveo je on, to bi moglo imati očigledne posljedice na ekonomiju.

DŽuel je naglasio da je MMF, prema zadnjim objavljenim brojevima, predvidio pad ekonomije od pet odsto u 2020. godini.

"U toku su aktivnosti na revidiranju tih podataka i sada očekujemo da bi moglo doći do pogoršanja stanja u odnosu na objavljene podatke. Međutim, u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći koja će to biti brojka", istakao je on i dodao da se najnoviji podaci o tome mogli očekivati na jesen.

DŽuel kaže i da deficit u BiH raste, ali da su to i očekivali, te da je na neki način to dobro jer se u situaciji da vlasti moraju da povećaju potrošnju.

"Srećna okolnost je da je javni dug relativno nizak, a bankarski sektor likvidan. To je otvorilo prostor entitetskim vladama da povećaju potrošnju i to je dobro jer u ovakvoj situaciji vlasti treba da rade tako jer se tako podržavaju ekonomske mjere. Naravno, to će imati uticaj na deficit i očekujemo da će on porasti", rekao je DŽuel i dodao da su i to teme koje će biti dio pregovora o novom aranžmanu za BiH.