"Implementirajte presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strazburu i sudova u Sarajevu. Ja ću biti u tom timu i pomagaću, jer ovo zahtijeva mnogo rada i promišljanja", kaže Šmit.

Nametanje je nova nestabilnost, smatraju analitičari. 

"U kojem se povećava broj delegata iz reda tri konstitutivna naroda sa 17 na 23, odnosno iz reda ostalih sa 4 na 11, što je rješavanje slučaja Ljubić, presude EU suda za ljudska prava koja naravno treba da bude riješena, kao i presuda Sejdić Finci. Ali te odluke treba da donosimo mi", kaže Filip Matić, politički analitičar.

Što se bošnjaka tiče, danas muk. Na Šmitovu odluku gotovo da nema reakcija. Za hrvate ona je očekivana. 

"Mogu samo reći da je ta odluka očekivana budući da su propuštene prilike dogovora između političkih lidera, prije svega bošnjačkih s hrvatskim", kaže Gordan Grlić Radman, ministar spoljnih poslova Hrvatske.

Nametanje Izbornog zakona pokazuje nakaradan sistem BiH, jasan je srpski član bh. Predsjedništva.  

"Koliko je taj kukavica i koliko se on krije i pokušava da sakrije svoje odluke iza situacije u kojoj to čine pa je to uradio na samom kraju izbornog dana kada je vjerovao da sus vi drugi okupirani izbornim rezultatima, a još je nedjelja. Sigurno će sutra već biti u Njemačkoj koliko ja razumijem njihovu metodologiju", kaže srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

I u ovom nametanju za drugi entitet, opozicija iz Srpske, koja sastanči sa Šmitom, krivi vlast. 

"Nametanje odgovara samo onima koji su željni konflikta i sukoba i to odgovara vladajućem trojcu koji dugo godina vlada ovom zemljom", kaže Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Od međunarodne zajednice se očekuje da prestane da BiH posmatra kao eksperiment i poligon na kojem mogu da eksperimentišu trećerazredni političari iz drugih zemalja, poruka je predsjednika parlamenta Srpske.