Za razliku od nje, BiH, koja je formalno u Akcionom planu za članstvo od 2010. godine, ima manje programa i aktivnosti s najvećom svjetskom vojnom alijansom. Naime, prema podacima koje su Nezavisne dobile od NATO-a, BiH participira u sedam aktivnosti i programa s NATO-om, dok je Srbija aktivna u 12 programa, ne računajući Misiju KFOR-a na Kosovu.

Kada se radi o BiH, istaknuto je da su odnosi s NATO-om u ključnim oblastima kroz Akcioni plan za članstvo od 2010. godine, Proces planiranja i pregleda (PARP) od 2007. godine, Inicijativu za partnersku interoperabilnost od 2014. godine, zatim kroz program "Integritet u izgradnji" (BI), te kroz učešće u vojnoj misiji NATO-a u Avganistanu u Misiji "Odlučna podrška".

Ostale, kako ih NATO definiše, šire oblasti saradnje, odnose se na saradnju s Evroatlantskim centrom za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), te Program "Nauka i mir kroz bezbjednost" (SPS).

Za Srbiju su kao ključne oblasti saradnje navedeni PARP od 2007. godine, Individualni akcioni plan za partnerstvo od 2015. godine, BI program od 2012, zatim Program odbrambenog programa za usavršavanje (DEEP) od 2014. godine, te od iste godine nalazi se i u Inicijativi za partnersku interoperabilnost.

Kao oblasti šire saradnje, navedeni su Projekti izgradnje povjerenja, zatim SPS program, EADRCC, program "Žene, mir i bezbjednost", te vojna vježba "Srbija 2018", koju NATO ocjenjuje kao veoma važnom u saradnji s tom zemljom.

Osim toga, u šire oblasti saradnje sa Srbijom NATO navodi i ekspertize i trening koji Srbija pruža NATO-u i partnerskim zemljama u Trening centru u Kruševcu, u kojem se sprovodi obuka o sprečavanju bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji. Ova saradnja započeta je 2013. godine, a tu je još i vježba izgradnje kapaciteta koju je NATO sproveo u decembru 2017.

Za BiH NATO na svojoj internet stranici kaže da se radi o zemlji koja teži da postane članica, a da je uslov za napredak na tom putu izgradnja demokratskih institucija, te reforma bezbjednosnog odbrambenog sektora. Osim toga, podvlače da je potrebno riješiti i pitanje nepokretne vojne imovine. Naglašeno je, međutim, da participacija i sprovođenje Akcionog plana za članstvo u NATO-u ne prejudicira odluku o konačnom članstvu u toj alijansi.

Za Srbiju naglašavaju da, za razliku od ostalih zapadnobalkanskih zemalja, ne teži da postane članica.

"Srbija je produbila politički dijalog i saradnju s NATO-om po pitanjima od zajedničkog interesa, s važnim fokusom na podršku demokratskim, institucionalnim i odbrambenim reformama."

O temi NATO-a nedavno je govorio Ivica Dačić, ministrom spoljnih poslova Srbije i predsjednikom Socijalističke partije Srbije. On je "Nezavisnim" na pitanje o tome kako komentariše odluke BiH kad je u pitanju saradnja s Alijansom istakao da se Srbija ne miješa u odluke koje ta zemlja donosi i da poštuje stavove dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

"Imajući u vidu ulogu NATO-a u našem regionu, naročito na Kosovu i Metohiji i značaju koji KFOR ima u zaštiti srpskog naroda, mi se trudimo da održavamo dobre odnose i da s NATO-om učestvujemo u raznim programima. Imamo i individualni plan akcionog partnerstva, članovi smo inicijative Partnerstvo za mir. Znači, sarađujemo veoma odgovorno, ozbiljno i konstrukivno", rekao je Dačić.

BiH

MAP
PARP
Inicijativa za partnersku interoperabilnost
BI
Vojna misija u Avganistanu
EADRCC
SPS

Srbija

PARP
IPAP
BI
DEEP
Projekti izgradnje povjerenja
SPS
EADRCC
Program "Žene, mir i bezbjednost"
Ekspertize o sprečavanju bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji
Izgradnja kapaciteta
Vojna vježba "Srbija 2018"