Problem je, kako saznajemo, nastao u ministarstvu inostranih poslova, ministarstvu odbrane i nekoliko direkcija, u kojima Bošnjaci nisu dali da se 9. januar u šihterice upiše kao državni praznik, i tako opravda odsustvo zaposlenih sa prebivalištem u Srpskoj.

U ministarstvu odbrane, priča je epilog dobila danas. Potvrđuje to za ATV, zamjenik ministra odbrane, Mirko Okolić.

"Što se tiče ministarstva odbrane, to rješenje je pronađeno, ja sam na tome insistirao i to se kod nas vodi kao državni praznik. Tako je upisano, i tako će biti obračunato. I ne samo 9. januar nego i 14. januar" kaže Mirko Okolić.

U MIP-u, s druge strane, drama i dalje traje.  Kako ATV nezvanično saznaje, Srbi zaposleni u ministarstvu inostranih poslova, okupljanjem u četvrtak, tražiće da im bude ostvareno pravo na praznovanje 9. januara. Na naša pitanja kako je 9. januar upisan u šiht liste službenika MIP-a i kako se u tom kontekstu posmatraju 1. mart i 25. novembar, iz te institucije danas nema odgovora.

Srbe u zajedničkim institucijama je pred samu proslavu 9. januara i srpski član Predsjedništva Milorad Dodik pozvao da obilježe dan svoje Republike, jer na to imaju pravo. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, Nikola Špirić danas poručuje isto.

"Svi oni koji žele da kažnjavaju Srbe, što rade u institucijama BiH, a praznuju praznik koji praznuje njihov narod su u situaciji da mogu biti tuženi, ja mislim da niko nema pravo izvan zakona, da bilo kome zabranjuje da praznuje i da mu zato naplaćuje penale kroz odbijanje od plata", kaže Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH.

Upravo je za vrijeme Špirićevog mandata na mjestu predsjedavajućeg Savjeta ministara, 2008. godine, usvojena Odluka po kojoj se državnim praznicima smatraju oni Danu koje su, kao takve, odredili entiteti, s obzirom da BiH nema Zakon o praznicima. S obzirom da je Republika Srpska 9. januar proglasila praznikom, na odsustvo tog tipa pravo imaju svi službenici i zaposleni u zajedničkim institucijama sa prebivalištem na teritoriji Srpske.

Do donošenja zakona od strane Parlamentarne skupštine BiH, državnim praznikom, u smislu utvrđivanja prava na naknadu, smatraće se praznici utvrđeni entitetskim zakonima, prema mjestu prebivališta zaposlenog.

Dok se Srbima u zajedničkim institucijama spori praznovanje 9. januara, Bošnjacima je proslava i odsustvo 1. marta i 25. novembra dozvoljeno, i tretira se kao odsustvo zbog državnog praznika. Zvaničnici iz Srpske, među kojima srpski član Predsjeništva Milorad Dodik, i predsjednica Željka Cvijanović nekoliko su puta rekli da bi i ti datumi mogli da budu preispitani. Ipak, kažu, praznike druga dva naroda u BiH neće dovoditi u pitanje, ali da, isto tako, ni Srbima njihov praznik ne smije da bude osporen.