Oko 7.000 tražilaca azila, migranata i izbjeglica ostaje u BiH.

"Jurnjoz" je ukazao da neki migranti da bi došli do zemalja EU koriste opasne puteve preko planina i šuma Hrvatske, gdje se, prema njihovim riječima, susreću sa nasilnom policijom.

Mnogi migranti kažu da ih je hrvatska policija nasilno vratila sa granice.

Član holandskog parlamenta Tineke Strik rekla je za "Juronjuz" da je nedavno putovala do granice BiH i Hrvatske i da su joj migranti rekli da ih hrvatska policija tuče.

"Oni kažu da ih hrvatska policija na silu vraća u BiH", navela je Strik u saopštenju, pozivajući se na višestruke izvještaje o ljudskim pravima.

Ona je istakla da nasilje postoji i da Vlada u Zagrebu ne istražuje pritužbe u vezi sa tim izvještajima, kao i da ne postoji nikakav monitoring na terenu.

Prema njenim riječima, nedostaje sistem prijema i zaštite, te generalno ne postoji adekvatna podjela odgovornosti.

U međuvremenu, vlasti u Hrvatskoj negiraju da postoji bilo kakvo nasilje ili prisila protiv migranata na granici uprkos brojnim svjedočenjima i izvještajima o tome.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske navelo je za "Juronjuz" da neregularne migracije predstavljaju "opasnost za bezbjednost", ali da nema dokaza da je korištena prisila prema migrantima.

Masimo Morati iz "Amnesti internešnela" rekao je da je Hrvatsku potrebno podsjetiti na njene obaveze prema međunarodnim zakonima o ljudskim pravima i prema propisima EU.

"Licima koja su ilegalno ušla u Hrvatsku i zatražila azil najčešće je rečeno da u Hrvatskoj ne postoji azil i onda bi ih vratili", rekao je Morati.

Prema njegovim riječima, nasilje u takvim i bilo kojim drugim situacijama je neprihvatljivo i ne može se pravdati okolnostima.

Većina migranata koja preko Balkana pokušava da dođe do EU su iz Avganistana, Pakistana i Irana.

Neki smatraju da bi nasilje hrvatske policije na granici sa BiH trebalo da utiče na zahtjev Hrvatske da uđe u zonu šengena.