Prihodi HET-a bili su 53. 424. 625 KM, dok su rashodi iznosili 53. 304. 161 KM.

U 2020. godinu HET je ušao bez proizvodnje u HE Dubrovniku koja je nakon havarije u rad puštena krajem februara.

I tek što su se stvari stabilizovale i konačno očekivali bolji poslovni i finansijski rezultati stigla je pandemija korona virusa, koja je dodatno usložila način poslovanja, kažu u ovom preduzeću.

"Mi smo u prošlu godinu ušli sa velikim očekivanjima, ali na žalost i nas je zadesila sudbina cijele planete, koja je u uslovima pandemije korona virusa počela funkcionisati na potpuno dugačiji način. Zatvaranje i karantin u skoro svim državama izazvali su pad potrošnje električne energije na globalnom tržištu što je dalje uslovilo enorman pad cijena struje na berzama, tako da je u jednom trenutku, ona bila i negativna. U prvih šest mjeseci cijena struje nije dostigla ni polovinu one koja je bila prije pandemije", kaže Ilija Tamindžija izvršni direktor za proizvodnju HET-a.

Tamindžija dodaje da je i hidrologija u 2020. godini bila izuzetno slaba.

"Uprkos veoma teškim okolnostima, mi smo uspjeli da, odgovornim upravljanjem i velikim uštedama, nadoknadimo dio prihoda tokom druge polovine godine, tako da su „Hidroelektrane na Trebišnjici“ 2020. godinu završile izuzetno povoljno s obzirom na situaciju u kojoj su radile" , kaže Tamindžija.
Dodaje da su u HET- u izuzetno zadovoljni početkom ove godine jer povoljna hidrološka situacija, pogonska spremnost i raspoloživost svih agregata iz sistema hidroelektrana na Trebišnjici donose odlične proizvodne rezultate.

"Uzimajući u obzir sadašnje stanje, dotoke  i kotu Bilećke akumulacije, sa sigurnošću se može reći da će prizvodnja u prvom kvartalu ove godine biti znatno veća od višegodišnjeg prosjeka", kaže Tamindžija.

On ističe da iako su bile velike vode krajem januara u u februaru , investicije HET- a od kojih se posebno  ističe izgradnja Ćatovića kraka spriječili su plavljenje domaćinstava i naselja.

"Svi radovi na na uređenju Ćatovića kraka, u koji je uloženo oko 2 500 000 KM biće završeni u ovoj godini.  Osim što je smanjen rizik od poplava u gradu, povećana je i propusna moć rijeke Trebišnjice kroz urbani dio Trebinja. Kao što znate, već je napravljena dvosmjerna saobraćajnica, javna rasvjeta i pješačka staza. Između rijeke i samog Ćatovića kraka regulacijom protoka velikih voda, grad Trebinje je dobio vrlo privlačno zemljište, za koje vjerujemo da će se naći adekvatna namjena, a građani su dobili novi prostor za rekreaciju.

Biće završena i izgradnja zatvorenog bazena na Abazovini, čiji je planirani završetak usporila elementarna nepogoda", kazao je Tamindžija.

On podsjeća da  je  izgradnja HE Dabar trenutno najveća investicija u Republici Srpskoj i da su u toku glavni radovi.

" Osnovna izlazna dionica tunela je probijena i nakon što se završi obloga radiće se ulazna građevina. Za potrebe buduće hidroelektrane izgrađeno je 30 kilometara pristupnih puteva i 35 kilometara dalekovoda. Voda sa izvorišta Udbina dovedena je do svih objekata, a riješeno je i vodosnabdijevanje opštine Nevesinje. Sada se sa nestrpljenjem očekuje potpisivanje ugovora sa kineskim investitorima o izgradnji i finansiranju brane «Pošćenje» i akumulacije «Nevesinje», nasipa Grebak i Vranjača, vodostana i cjevovoda pod pritiskom, mašinske zgrade i razvodnog postrojenja", kaže Tamindžija.

On je napomenuo da je  u toku još jedna važna unvesticija HET, a to je izgradnja novog rezervoara na izvorištu „Vrelo oko“, kapaciteta oko 2. 500 m3, jedan je odprioritetnih projekata HET-a, koji će imati veliki značaj za stabilnost vodosnabdijevanja grda Trebinja. Vrijednost ovog projekta je oko 2 700 000 KM.
HET, takođe, finansira i izgradnju najznačajnijeg objekta na trasi istočne obilaznice oko grada Trebinja.
"Radovi na izgradnji najdužeg mosta na rijeci Trebišnjici nizvodno od brane „Gorica“, čije je vrijednost preko 12 miliona KM, već su počeli i očekujemo da će biti završeni za dvije godine", kaže Tamindžija.

Hercegovina press