Uprkos urbanizaciji, građani Republike Srpske i dalje se najviše odlučuju za život u kućama. U njima živi čak dvije trećine domaćinstava, a ogromna većina su vlasnici objekta u kojem stanuju - podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
"92.8 posto domaćinstava u RS su vlasnici stambene jedinice u kojoj žive, 75.5 odsto domaćinstava živi u posebnoj kući, 19.9 posto u stambenoj zgradi, dok 3.4 posto domaćinstava žive u dijelu kuće. Otprilike 50 posto domaćinstva posjeduje garažu i baštu, 1.7 posto domaćinstava nema kupatilo s toaletom i prosječna površina stambene jedinice u kojem žive naša domaćinstva jeste 85 kvadrata", kaže Ognjen Ignjić, portparol Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.
Ako posmatramo Banjaluku jasno je da dominiraju stambene zgrade, kažu iz Zavoda. Građani imaju podijeljene stavove - neki više vole stan zbog praktičnosti, dok drugi, ipak, ne bi mijenjali kuću i prostor koji ona pruža.
"Da li živite u stanu ili kući? U kući. Da li biste mijenjali kuću za stan? Ne, nikada. Zbog prostora, dvorišta i slično."
"Možda. Zašto? Manje obaveza. Mi ne živimo ovdje, manje obaveza, zbog toga, lakše održavanje."
"U stanu. Da li biste mijenjali stan za kuću? Ne, navikla sam, kao dijete sam odrasla u stanu, mada imam i vikendicu, ali preferiram više stan", kažu građani.
U Еvropi značajno drugačija slika. Prema podacima Еurostata, u ЕU oko 46 odsto stanovništva živi u stanovima, 53 u kućama, 1 u posebnim objektima. Grad s najvećim brojem stanova je Pariz, oko 1.4 miliona, dok je procenat porodičnih kuća u tom gradu manji od 1 odsto. Еvropu smo pretekli barem u vlasničkoj strukturi. Tamo je tek 70 odsto vlasnika nekretnine u kojoj žive.
.webp)
.webp)
