Dva dječaka rođena sa Daunovim sindromom odrastali su bez roditeljske brige. Prije tri godine svoj topli dom pronašli su kod porodice Komljen. Hraniteljka Mira o mališanima, učenicima trećeg razreda osnovne škole, govori sa sjajem u očima.
Kaže, ima troje odrasle djece, ali ova dva posebna mališana unose pravu sreću u kuću. Ja sam ta koja je zahvalna njima na skromnosti i pruženoj ljubavi, kaže Mira.
"U Republici Srpskoj postoji puno porodica koje mogu da se bave i trebaju da se bave hraniteljstvom. Postati hranitelj nije komplikovano i ne zahtjeva ni određenu stučnu spremu ni ništa, samo je potrebna ljubav i ako volite tu djecu onda to ide," kaže Mira Komljen, hranitelj.
Svaka hraniteljska porodica u Srpskoj za dijete koje odgaja dobija mjesečnu naknadu. Komljeni za mališane dobijaju dvije hiljade maraka, kažu, to je sasvim dovoljno novca za normalan život dječaka. Ostalih 177 hraniteljskih porodica u Srpskoj trenutno se brine za 250 djece, kažu iz ministarstva zdravlja. Konferenciju “Razvoj hraniteljstva u Republici Srpskoj” organizovali su uz podršku Unicefa BiH.
"Cilj konferencije je da se promoviše hraniteljstvo na način da se razmijene iskustva, definišu novi ciljevi i zadaci u narednom periodu, kako bi hraniteljstvo postalo najoptimalniji oblik zaštite djece bez roditeljskog staranja i djece koja su ometena porodičnim prilikama da vrše svoju ulogu," rekao je Pavle Paunić, pomoćnik ministra zdravlja za socijalnu, dječiju i porodičnu zaštitu.
"Jedna od ključnih aktivnosti na kojima je UNICEF, u saradnji sa ministarstvom i Centrom za socijalni rad u RS, radio je povećanje broja profesionalaca u centrima za socijalni rad koji imaju znana i vještine vezane za hraniteljstvo kao i specijalno hraniteljstvo," rekao je Antonia Luideke, voditelj odjela dječije zaštite UNICEF-a BIH.
Sve dok su ovdje djeci se trudimo obezbijediti sve što možemo, ali njima su najviše potrebni ljubav i porodica, kažu iz Doma “Rada Vranješević”.
"U Domu “Rada Vranješević” trudimo se da obezbijedimo sve, ali porodični uslovi življenja ipak nisu karakteristični za ustanovu domskog tipa i kolektivni smještaj. Tako da naša ciljna grupa bi se proširila na djelovanja na porodice koje su u riziku od razdvajanja djece od bioloških roditelja u porodice koje smještaju djecu sa smetnjama u razvoju, bilo da su one biološke, jednoroditeljske, hraniteljske ili usvojiteljske," rekla je Ljiljana Uletilović, psiholog u Domu.
U Domu “Rada Vranješević” trenutno boravi 78 djece i mladih. To je jedini oblik kolektivne socijalne zaštite za mališane bez roditeljskog staranja u Republici Srpskoj.
.webp)
