Prema njihovim riječima, dobrovoljno davalaštvo krvi u stalnom je porastu iz godine u godinu.

"Prošle godine je bilo dosta akcija, a dobrovoljnih davalaca u gradu je oko 55 odsto", rekla je dr Veselka Ćejić, šef Službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu RS.

Pojasnila je da je krvna grupa biološka karakteristika koja se pod normalnim uslovima ne mijenja i prenosi se sa generacije na generaciju.

"U našoj populaciji najrasprostranjenija grupa je A pozitivna sa 35 odsto, a najmanju zastupljenost ima AB negativna, oko 1,5 odsto, pa su tako i naše zalihe krvi popunjene srazmjerno prisutnosti krvnih grupa u našoj populaciji", kazala je Ćejićeva.

Istakla je da je u gradu na Vrbasu prošle godine bilo 77 zvaničnih akcija prikupljanja ove najdragocjenije tečnosti.

"Svakodnevno stanje zaliha krvi i krvnih komponenti se mijenja, što zavisi od potrošnje istih i zahtjeva koje dobijamo od kliničara, kao i potražnje krvnih grupa pacijenata", dodala je Ćejićeva.

Prema njenim riječima, prošle godine su u akcijama učestvovali i pojedinci i namjenski davaoci, ali i organizovane su akcije škola, preduzeća i aktiva.

"Kao i svake godine, već tradicionalno sve srednje škole u gradu su učestvovale u akcijama doniranja krvi. Veliki je odziv srednjoškolaca i to je ono na šta smo ponosni. Akcije prikupljanja najdragocjenije tečnosti trajale su čitave godine", rekla je Ćejićeva.

Ove akcije pomažu u održavanju zadovoljavajućih zaliha krvi za stanovništvo RS, za zbrinjavanje hitnih slučajeva, za trudnice i žene nakon poroda, za liječenje beba i djece i različite vidove operacija, te dokazuju da postoji veliki broj humanih građana koji su svjesni činjenice da samo jedna doza krvi može nekome spasiti život. 

Da bi se zadovoljile potrebe liječenja pacijenata raznim hemoproduktima bilo bi potrebno 30 dobrovoljnih davalaca na svakih 1.000 stanovnika, što znači da bi tri odsto populacije trebalo da daruje krv jednom u toku godine da bi na raspolaganju bile dovoljne zalihe.