Srednjevijekovni manastiri, crkve i drugi spomenici koji svjedoče o bogatoj istoriji ovog kraja, vinogradi i druge prirodne ljepote, ali i žica, ograde, barikade, izolacija – ovakvu sliku ćete zateći na Kosmetu ukoliko se odučite na obilazak svetinja i srpskog naroda koji živi na ovom prostoru.
U to se uvjerila i grupa mladih, koja je proteklu nedjelju provela na Kosovu i Metohiji obilazeći ljepote ove južne srpske pokrajine i posjećujući srpsko stanovništvo koje u brojnim mjestima živi u, za današnje uslove, nevjerovatno surovim okolnostima.
U grupi od 20-ak djevojaka i mladića bio je i Banjalučanin Marko Radošević koji studira u Austriji. Njegovi prijatelji i on su na ovom petodnevnom putovanju obišli Gračanicu, Visoke Dečane, Pećku patrijaršiju, Bogorodicu Ljevišku, Gazimestan i grob Cara Dušana.
"Еmocije koje bude svetinje su neopisive. To se teško može riječima objasniti, to se mora doživjeti", kaže Marko za ATV.
Pored svetinja, mladi Banjalučanin ističe gostoprimstvo i srdačnost srpskog naroda u južnoj pokrajini.
"Od kulinarskih specijaliteta, prezentacije hrane pa do samog prijateljskog, bratskog ophođenja. Izuzetno cijene i vole svoj bratski narod iz Republike Srpske, više nego ostale", kaže Marko.
U grupi je bio i Dejan Ratković, takođe iz Banjaluke, koji je pričao o svojim doživljajima sa putovanja, sa koga se kako kaže za "BL portal" vraća sa pomiješanim osjećanjima.
Dejan priznaje da je na njega najupečatljiviji utisak ostavio manastir Visoki Dečani, zbog svoje impozantne prošlosti, ali i tužne sadašnjosti, jer je i dan danas opasan žicom.
„Manastir Visoki Dečani, jedini je koji i dalje čuva KFOR sa punktom ispred manastira. Najimpozantniji manastir koji je preživio bez većih oštećenja Martovski pogrom zbog italijanskih pripadnika KFOR-a, koji su svojim životima branili naše svetinje. Od tada postoji posebna povezanost italijanskih pripadnika KFOR-a i manastira Visoki Dečani. Monasi u manastiru su nam pričali da su se ovi vojnici vraćali sa svojim porodicama, dovodili prijatelje, neki su čak prihvatili pravoslavlje, a danas i redovne turističke ture dolaze iz Italije“, priča Dejan.
Takođe, ističe i da je posebno dirljivo bilo na smotri “U susret Vidovdanu”, u manastiru Svetih arhangela kod Prizrena gdje je prisustvovalo preko 800 djece, članova folkloraških društava i etno grupa isključivo sa Kosmeta, iz svih dijelova Srbije.
U posjetama manastirima uvjerili su se i kako izgleda život monaha na Kosmetu, kako provode svoje dane i čime se bave.
„Recimo, u manastiru Banjska monasi prave svoje pivo, imali smo priliku da ga probamo i odlično je“, ističe Dejan.
Petodnevno putovanje Kosmetom nije se odnosilo samo na obilazak manastira i spomenika, jer je ova grupa mladih željela iz prve ruke da vidi i osjeti kako u ovim sredinama živi srpsko stanovništvo.
Mjesta koja su posjetili su Gračanica, Laplje selo kod Gračanice, selo Štrpce pod Šar planinom, selo Velika Hoča i Kosovska Mitrovica. U svakom od ovih mjesta bili su gosti mještana, a Dejan prije svega ističe njihovo gostoprimstvo i prijateljski odnos prema gostima.
„Riječima se ne može opisati gostoprimstvo naših ljudi sa područja KiM. Od kulinarskih specijaliteta, prezentacije hrane pa do samog prijateljskog, bratskog ophođenja. Izuzetno cijene i vole svoj bratski narod iz Republike Srpske, više nego ostale“, priča Dejan.
Tako je želio da pomene domaćine književnika i novinara Živojina Rakočevića iz Gračanice, koji je i direktor doma kulture u ovom gradu, a koji takođe danas održava predavanje na Filozofskom fakultetu u Banjaluci. Takođe, mladog domaćina iz Velike Hoče Jovana Simića, kao i motel „Lovac“ iz Štrpca. Ta mjesta u kojima živi srpsko stanovništvo funkcionišu po principu enklava, a Dejan naglašava svoje divljenje prema domaćem stanovništvu koje uspijeva da opstane na ovom području pod teškim okolnostima.
„Položaj Srba je izuzetno težak. Najveći problem je kako naći posao, što je najteže u manjim mjestima i manjim sredinama. Ono što ipak raduje je da se natalitetna slika srpskih porodica popravlja i da je sve više porodica sa troje i više djece”, priča sagovornik.
Sve ono što je doživio i vidio, prema priznanju, u potpunosti je promijenilo njegovu sliku o Kosmetu i narodu koji ovdje živi.
„Potrebno je sve to vidjeti uživo, kako bi se stekla prava slika o situaciji koja dolje vlada. Od svetinja, koje su vijekovni svjedoci istorije, impozantan način gradnje koji je bio daleko ispred svog vremena, freske obojene “vizantijsko plavom” bojom, koja se prije 700-800 godina, kada su se dizale svetinje, doslovno plaćala zlatom…..Ove freske prostiru se na 4.000 kvadrata, pa vas manastir Visoki Dečani tjera na razmišljanje koliko je tadašnja država bila jaka i moćna. Na sve to, doživite i svu tragediju i zločine koje su pretrpjele i svetinje i narod“, objašnjava Dejan otkrivajući i riječi stanovnika Kosmeta koje su ga najviše pogodile “ne treba nama ništa, samo nas nemojte zaboraviti i dođite nam u posjetu”.
.webp)
.webp)
