Sabor Svetog arhangela Gavrila ili, kako se češće naziva u narodu – ljetni Aranđelovdan, veliki je praznik koji se proslavlja svake godine 8. aprila i 26. jula.
Naši stari su odvajkada mnogo poštovali dane posvećene Svetom Aranđelu, nisu radili teške poslove, a na osnovu vremenskih prilika tumačili su kakva ih godina čeka i šta im svetac poručuje.
Ljetni Sveti Aranđel, dan posvećen arhangelu Gavrilu, po narodnom vjerovanju smatra se zaštitnikom ljudi i stoke od vremenskih nepogoda. Ovaj veliki praznik je i važan dan za žene koje žele da postanu majke.
Arhangel Gavrilo, koji se proslavlja 8. aprila i 26. jula, glasnik je velikih promjena, a kad tog dana grmi, pucaju gromovi i pada kiša, to nije samo nevrijeme; narodno vjerovanje kaže da je to znak sa neba.
Naši stari su vjerovali da kad na ljetni Aranđelovdan zagrmi – ni nebo više ne može da ćuti! Ako na ovaj dan pada kiša i grmi, to znači da nepravda u narodu vapi do neba, a Sveti Aranđel sa mačem izlazi da dijeli pravdu.
Vjeruje se, takođe, i da će u takvoj godini "više istine isplivati, ali kroz buru i lom", pa se savjetuje oprez u riječima i postupcima, jer šta ko poseje, to će do Božića žnjeti.
Takođe, grmljavina na Aranđelovdan označava da jesen neće biti blaga, a zima može da bude puna naglih preokreta – kako u vremenu, tako i u životima ljudi. Kiša na ljetni Aranđelovdan simboliše oči onih koji su prevareni, iznevjereni ili zaboravljeni, i narod kaže: "Ko je koga povrijedio – tog će stići, pa makar i u snovima!"
Naši stari su govorili:
"Ako grmi na ljetnjeg Svetog Aranđela, neće narod lako kroz godinu!"
"Kiša na ovaj dan pere grijehe, ali i otkriva duše pokvarene."
Zato se danas, kad pukne grom ili nebo pusti kišu, mnogi prekrste i šapnu:
"Gavrilo pravdu nosi – neka svako dobije po zasluzi!"
