Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica je obilježeno crvenim slovom u pravoslavnom kalendaru. Spada među 12 najvećih hrišćanskih praznika.

Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane.

Po obećanju da će dijete koje im Gospod podari posvetiti njemu na službu, sveti Joakim i Ana doveli su trogodišnju Mariju u jerusalimski hram.

Na ovaj dan Devica se zavjetovala pred Bogom i ljudima, a činodejstvovao je prvosveštenik Zaharije, otac svetog Jovana Preteče. Bogorodica je u molitvama i postu, u hramu ostala do dvanaeste godine.

Poslije smrti roditelja, Devu Mariju su dali Josifu, njenom rođaku iz Nazareta. U Josifovom domu Presveta Bogorodica Marija je i primila blagovijest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.

Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova. Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog vijeka, pisani tragovi potiču iz 8. vijeka. Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.

Narodna vjerovanja i običaji

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

U takovskim selima bio je običaj da se poslije službe u crkvi, svečano odjevene i okićene cvijećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale. U nekim selima žene koje nemaju djecu, odlaze u manastire i crkve, gdje se mole kako bi dobile porod.

I stočari je slave kako bi im zaštitila stoku od zveri. 

Ponegdje, vjeruje se, lijepo vrijeme na Vavedenje najavljuje dobru letinu.

Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša - biće rodna godina, ako duva jak vetar - nerodna. Ako bude hladno i sa snegom, sljedeća godina bila bi blaga i topla.

Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vreme velikog Božićnog posta.

(RTS)