Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra obilježavaju Svetu prepodobnu mučenicu Fevroniju, kćerku senatora Prosfora iz Rima. Za sutrašnji praznik postoji vjerovanje da ne treba izgovarati jednu rečenicu, odnosno i kako se treba ponašati.
"Ne hvali se sutrašnjim danom jer ne znaš šta će dan donijeti. Da se ne hvalimo, braćo, onim što nije u našoj vlasti. Vremena i ljeta položio je Gospod pod Svoju vlast, i On njima raspolaže. Samo Bog jedini zna, da li će nas sutrašnji dan ubrojati u žive ili mrtve? Neki su umrli uoči dana vjenčanja svoga; drugi su opet silazili u grob uoči dana krunisanja carskom krunom".
S tim u vezi, niko sutra ne bi trebalo da govori "Sutra će mi biti najsrećniji dan u životu. Sutra stupam u brak! Sutra se krunišem carskom krunom! Sutra idem na gozbu veliku! Sutra mi dolazi dobitak veliki! O neka niko ne govori o sreći sutrašnjega dana. Gle, još ove noći može duša izaći iz tijela, i naći se sutra okružena crnim demonima u mitarstvima! Još ove noći može se čovjek odvojiti od srodnika i prijatelja, od bogatstva i časti, od sunca i zvijezda, i naći se u društvu sasvim nepoznatom, na mjestu neviđenom, na sudu neočekivanom".
Ko je Sveta Fevronija?
Rođena je i živjela u Rimu, u vrijema cara Dioklecijana. Tamošnji eparh Antim je htio da oženi sina Lisimaha sa lijepom kćerkom senatora Prosfora. Da bi izbjegla taj brak djevojka se zamonašila na istoku, u zemlji Asirskoj, u manastiru, gdje je njena tetka, Vriena, bila igumanija. Po smrti Antimovoj staranje o Lisimahu preuzeo je stric Selin.
Sveta Fevronija je mučenički postradala 310. godine. Njene mošti su 363. godine prenijete u Carigrad. Ubrzo poslije njene smrti Sveti Jakov - episkop nisibijski je sagradio crkvu i prenio u nju dio moštiju ove svetiteljke.
