Uprkos tome što evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi predstavlja brže rješenje za vozače nakon udesa, stručnjaci upozoravaju da njegova primjena u Republici Srpskoj može značiti gubitak prava na puni iznos naknade štete zbog zakonskog ograničenja od 500 KM.
Naime, prema zakonskim odredbama obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi može biti korišten u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva kao dokaz udesa i to u slučaju manje materijalne štete pod uslovom da je uredno popunjen, te uz priložene fotografije oštećenja na automobilu i mjesta događaja.
Zbog pojednostavljenja procedure i ubrzanja naplate štete vozači su nerijetko pribjegavali popunjavanju evropskog izvještaja, ali se mnogo puta desilo da je šteta veća od predviđenih 500 maraka zbog čega su vozači tužili i osiguravajuće kuće zahtijevajući veći iznos novca.
Međutim, tačku na tu praksu stavio je početkom godine Vrhovni sud Republike Srpske prema čijoj presudi se pod manjom materijalnom štetom smatra iznos koji ne prelazi 500 maraka.
Direktor banjalučke agencije "Naplata odšteta" Tanja Subotić Došen apelovala je na vozače da ne pribjegavaju evropskom izvještaju te da, bez obzira na okolnosti i štetu koja im se čini mala, pozovu policiju i zahtijevaju službeni zapisnik.
"Automobili, dijelovi i usluge majstora su danas znatno skuplji nego prije nekoliko godina, tako da taj limit od 500 KM više ne odgovara realnim troškovima i praktično nijedna popravka se ne može završiti u tim okvirima“, kaže Subotić Došen.
Prema njenim riječima, vozači u Srpskoj su u neravnopravnom položaju u odnosu na osiguranike u FBiH, gdje se evropski izvještaj prihvata kao osnov za isplatu pune materijalne štete, bez obzira na njen iznos.
"Takva je praksa i u regionu. Apsolutno nigdje ne postoji ograničenje isplate po osnovu evropskog izvještaja. Ako su učesnici u nezgodi saglasni, potpišu izvještaj, prilože fotografije i opis događaja, šteta bi trebalo da se nadoknadi bez limita. Pojam 'manja materijalna šteta' iz zakonske regulative treba ukloniti, odnosno ostaviti samo materijalna šteta. Čak i da se taj limit pomjeri na 1.000 ili 2.000 KM, problem će biti isti“, tvrdi Subotić Došen.
Predstavnici osiguravajućih društava tvrde da jasna pravila i ograničenja štite i osiguranike i osiguranja od zloupotreba.
Predsjednik Skupštine udruženja društava za osiguranje Privredne komore Srpske Bojan Popović za "Glas" kaže da su osiguravajuće kuće dugo putem sudova vodile borbu da se zakon primjenjuje kako je i propisan.
"Mi želimo da adekvatno obeštetimo osiguranike, a dešavalo se da se nakon potpisivanja evropskog izvještaja pojave dodatni troškovi, koji nisu bili evidentirani u datom momentu. Imali smo slučajeve da klijenti dostavljaju dodatne račune za dijelove i popravke koji nisu bili navedeni u originalnom izvještaju. Ovakve situacije otežavaju isplatu i dovode u pitanje validnost samog postupka“, ističe Popović.
On takođe savjetuje vozače da pozovu i sačekaju dolazak policije, jer će time izbjeći potencijalne probleme u procesu naknade štete.
"Bolje je izgubiti sat vremena na čekanje policije, i nekoliko dana na zapisnik, nego ostati bez adekvatne odštete. Danas se policijski zapisnici završavaju znatno brže nego ranije“, dodao je Popović.
Rast broja zahtjeva
Bojan Popović kaže da se iz godine u godinu broj zahtjeva za odštete od autoodgovornosti povećava.
"U ovoj godini taj rast je oko 13 odsto u odnosu na lani. Broj vozila na našim putevima se stalno povećava, tako da je rast broja odštetnih zahtjeva logičan slijed“, kazao je Popović.
.webp)
.webp)
