Slavko Carić

Bankar otkriva način da se smanje cijene

  • Izvor: Mondo.rs
  • 15.11.2022. 17:45

Svijetu prijeti globalna recesija prema riječima vojnih, političkih i ekonomskih stručnjaka. Počelo je sa pandemijom korona virusa, a nastavilo se ratom u Ukrajini.

Visoka inflacija, drastično povećanje kamatnih stopa i rat u Ukrajini uzimaju svoj danak.

Može li se obuzdati inflacija bez povećanja kamatnih stopa? Do kada će rasti? Može li jedna od mjera zaštite zaduženog stanovništva biti i moratorijum na kredite?

To su u jutarnjem programu na jednoj televiziji bila pitanja za Slavka Carića, bankara i finansijskog savjetnika.

"Centralna banka ima vlast da uvede moratorijum, odnosno, da ga predloži u slučajevima neke velike krize na finansijskim tržištima. Imali smo tri puta tu situaciju tokom pandemije virusa korona. To nije magični štapić, to je ekstremna i krajnja mjera koju ja ne bih sada preporučio. Nije poenta u ovom momentu da država interveniše u pogledu kamatnih stopa. Poenta smanjivanja inflacije je da se tražnja smanji, odnosno, da cijene budu stabilne i mirne. Kada cijene nisu stabilne i mirne svi su nervozni, i potrošači i investitori. Kada se investitori ne osećaju komforno, onda ne ulažu u dugoročne projekte, ne stvaraju dugoročnu vrijednost i nema ekonomskog rasta. To je razlog zašto se kamatne stope povećavaju, jer kroz to povećanje mi smanjimo tražnju. Moratorijumom bismo u stvari poništili povećanje kamatnih stopa i onemogućili sami sebi to smanjenje tražnje koje želimo", rekao je Carić.

Kroz smanjenje tražnje hoćemo da smanjimo pritisak na povećanje cijena i to zovemo "obrnuti efekat", odnosno, postižemo da cijene krenu nadole, objasnio je Carić.

Rekao je i kada se dižu kamate, prenosi "Mondo.rs".

"Kamate se dižu na mjesečnom nivou kada vam banka šalje obračun. Ako ste zaduženi u dinarima kredit je vezan za referentnu kamatnu stopu kao bazni dio tog ukupnog kamatnog zaduženja, ili Euribora ako je to kredit u evrima. U maju smo predvidjeli da će kamatne stope rasti i preporučili da se više štedi, a manje troši", dodao je Carić.

Euribor može značajno da poraste u mjesecima pred nama. Euribor sigurno može da ide visoko, kazao je bankar. Istakao je da može dostići i deset odsto.

"Da podsjetim, 2007. i 2008. godine Euribor je bio preko pet odsto, a danas je između 1,7 i 1,8 odsto. Bio je u minusu do prije nekoliko mjeseci. Ono što predviđaju stručnjaci ali i samo tržište, je da će u narednim mjesecima biti na nivou od 2,8 odsto. Povećanje kamatnih stopa je knjiški primjer kako obuzdati inflaciju, bolest koja je krenula da se širi Evropom nakon korone zbog povećanja proizvodnje, pretumbacija u kanalima snabdijevanja, a na kraju, od februara, i zbog rata u Ukrajini. Sve je to doprinijelo da inflacija dođe do ovog nivoa. Amerika pamti ovakvu inflaciju sedamdesetih godina prošlog vijeka, mi je pamtimo tokom devedesetih godina, i nije to nešto što se nije dešavalo. Znamo kako se protiv toga boriti. Povećanje kamatnih stopa sputava tražnju, a to obara cijenu što dovodi do obaranja inflacije. Ako mjere regulatora širom svijeta ne daju svoj plod i divljanje cijena ne krene nadole, što se još uvijek nije desilo, granice za Euribor nema. Oni će morati da dižu kamatne stope nagore dok se ne vidi održivi trend smanjenja cijena, odnosno, smanjenje inflacije", kazao je Carić.

Carić je istakao da će određeni broj domaćinstava u Srbiji doći na ivicu finansijskog "pucanja".

Uporedio je probleme Srbije sa Njemačkom i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

"U Srbiji postoji veći problem nego u Americi ili Njemačkoj zato što domaćinstva plaćaju mnogo više struju i energente, i mnogo ih je koji su zaduženi. To dovodi do toga da imamo određeni broj domaćinstava koja će doći na ivicu pucanja u finansijskom smislu i neće moći da servisiraju svoje kredite. Ne postoji jednostavan recept. Velika Britanija je donijela mjere da subvencioniše cijene energenata svojim stanovnicima, a Njemačka pak preporučuje svojim građanima veliku dozu štednje: da se manje kupaju, griju, da tokom zime nose džempere", otkrio je Carić.

Carić je objasnio osnovne uzroke visoke inflacije u svijetu.

"Logistika je bila problematična od samog početka globalne pandemije 2020. godine, potom cijene energenata koje su skočile i imale direktan uticaj na povećanje cijena hrane. Nemojte zaboraviti ni to da su sve centralne banke svijeta, uključujući i našu u manjoj mjeri, upumpale veliku količinu dodatnog novca, ne samo tokom već i prije korone. Kreiran je novac pa su se banke motivisale da taj novac uposle i da ga distribuiraju i privredi i stanovništvu. I to je jedan od glavnih uzroka inflacije i zato naša centralna banka kaže da je inflacija uvezena. Novčana masa evra i dolara nikada nije bila veća nego u posljednjih nekoliko mjeseci", objasnio je bankar i finansijski savjetnik.

Imali smo i "divljanje" cijena nafte i gasa od kraja februara do sredine ljeta.

"Nakon toga cijene su počele da se smanjuju i sada su negdje na nivou od pre početka rata u Ukrajini. Te dvije komponente su krenule da se vraćaju unazad, ali te cijene od prije šest mjeseci nafte i gasa su sada ukalkulisane u sve ostale cijene koje su nastavile da rastu. I jeste to začarani krug i zato mora da se presječe visokim kamatnim stopama i povlačenjem dobrog dijela viška likvidnosti, odnosno, tog upumpanog novca u sistem, prije svega Amerike i Evropske unije", istakao je Carić.

Slavko Carić objasnio je danas da mi nismo zadužena nacija kada se pogleda broj ukupnih kredita u Srbiji i kada ga podelimo sa brojem stanovnika. Uporedio je Srbiju i Hrvatsku.

"Mi smo 2,5 puta manje zaduženi nego susjedna nam i malo razvijenija Hrvatska. Mi smo mnogo manje zaduženi nego Mađarska, Češka, nego Njemačka po stanovniku. Taj pojedinačni kredit po stanovniku je oko hiljadu evra. Ne spadamo u zadužene nacije. Zašto smo propagirali stambene kredite od 2000. godine pa naovamo. Imali smo veliki broj ljudi u velikim gradovima koji su živjeli kao podstanari i koji su plaćali određenu sumu novca za rentu svakog mjeseca. Naravno da bi bilo mnogo logičnije da tu sumu novca odvajaju za stambeni kredit i da im na kraju kreditnog perioda ostane stan kao njihova imovina koju poslije mogu da prodaju, poklone, da je naslijede njihova djeca. Zato smo krenuli svi da se zadužujemo tih dvijehiljaditih kada su kamatne stope bile velike. Od 2002. do 2004. bile su oko deset odsto za stambene kredite i ljudi su kupovali stanove. Poslije, kada su u periodu 2009/2012 kamatne stope krenule nadole, ljudi su kredite refinansirali i dobijali mnogo niže kamatne stope", objasnio je Carić.

Na pitanje da li je danas vrijeme da se uzme stambeni kredit, Carić je rekao da preporučuje fiksnu kamatnu stopu. Objasnio je i zašto.

"Ako neko ima stambeni problem i priliku da ga sada riješi - kupi stan, ja bih mu preporučio da uzme kredit. Već godinu dana preporučujem: Uzmite fiksnu kamatnu stopu, ljudi. Živimo u turbulentnim vremenima, svašta može da se desi i politički, i bezbjedonosno i ekonomski da bi bilo ko mogao da vam kaže u narednih 12 mjeseci biće tako i tako. Fiksna kamatna stopa znači da možete da iskalkulišete troškove u narednih nekoliko godina. Ako to sebi možete da priuštite, onda uzmite kredit sa fiksnom kamatnom stopom", savet je bankara.

Inflacija u oktobru iznosila je 15 odsto rekla je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković. To je potvrdio i Republički zavod za statistiku.

"Narodna banka kao reper gleda paket dobara i usluga i u prosjeku je to dobra kalkulacija, inflacija je 15 odsto i ona jeste visoka. Svaka inflacija koja je preko dva, tri ili četiri odsto smatra se visokom. Investitori sada razmišljaju ovako: 'Zašto bih danas investirao sa visokim kamatnim stopama i u situaciji neizvjesnosti?' Oni ne razmišljaju samo o tome za koliko će moći da prodaju robu za godinu, dvije ili tri već i koliki će im biti troškovi", objasnio je Carić.

Tagovi: