Grčkom turističkom sektoru je pred ljetnju sezonu potrebno još oko 80.000 radnika.
Poslodavci se zbog nedostatka radne snage sve više okreću kako tražiocima azila u Grčkoj, tako i radnicima iz inostranstva.
Hotelijeri u Grčkoj sve teže pronalaze menadžere recepcija, čistačice, spasioce, portire, konobare i kuvare, a sa velikih ostrva kao što su Krit i Rodos stiže sve više vijesti o poslodavcima koji „kradu“ zaposlene od konkurencije i obećavaju im bolje plate i uslove.
- Turizam je definitivno u porastu, ali ovih dana Grci više vole da rade kancelarijske poslove od devet do pet koji ne zahtijevaju rad noću ili preko vikenda - izjavio je vlasnik restorana Dimitris Statokostopulos.
Prema zvaničnim podacima, turizam čini 25 odsto grčkog bruto domaćeg proizvoda i predstavlja motor tamošnje privrede.
Predsjednik Panhelenske federacije radnika u ugostiteljstvu i turizmu (POЕЕT) Jorgos Hocoglu navodi da je aktuelna situacija djelimično posljedica pandemije virusa korona koja je dovela do egzodusa radnika.
- Ono što vidimo je neviđeni nedostatak kvalifikovanih i iskusnih radnika, posebno u hotelijerskoj i prehrambenoj industriji - dodaje Hocoglu.
Pogođeni i građevinarstvo i poljoprivreda
Turizam nije jedini sektor u Grčkoj koji je pogođen nedostatkom radne snage, prenosi Gardijan.
Građevinarstvo i poljoprivreda su takođe pogođeni manjkom radnika u zemlji koja se ne samo suočava sa dramatičnim demografskim padom, već se i dalje oporavlja od egzodusa više od 500.000 uglavnom visokokvalifikovanih studenata i radnika na vrhuncu svoje skoro decenijske ekonomske krize.
U pokušaju da riješi problem grčka vlada je pokušala da legalizuje status oko 30.000 neregistrovanih migranata. Takođe je potpisan niz bilateralnih sporazuma „za mobilnost radne snage“ sa trećim zemljama među kojima su Еgipat, Vijetnam, Bangladeš, Gruzija, Indija i Moldavija, kako bi umanjila krizu na tržištu rada.
.webp)
.webp)
