Nova zatvaranja vodila bi ekonomskom kolapsu

Trivić: Garantnim fondom do bržeg povratka poslovnim aktivnostima

  • 06.10.2020. 15:14

U trenutku kada je korona kriza bila najveća, setom ekonomskih mjera pomoći koje je kreirala Vlada Republike Srpske, spriječene su drastičnije posljedice na privredu, te poslodavcima pružena finansijska i psihološka podrška u očuvanju radnih mjesta, rekao je Saša Trivić u intervjuu za portal Banjaluka.net.

Govoreći o povratku poslovnim aktivnostima, nakon višemjesečnih blokada i ograničenog poslovanja u uslovima pandemije, Trivić je istakao da ključnu ulogu igra Garantni fond, čije pozitivne efekte, pored postojećih u značajnoj mjeri možemo očekivati tek nakon potpunih popuštanja epidemiološki mjera.

O efektima mjera pomoću Vlade Republike Srpske, ulozi Garantnog fonda u ekonomskom oporavku, kao i trenutnom stanju privrede u intervjuu za banjaluka.net govorio je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Prošlo je više od pola godine otkako se virus korona pojavio i na našim prostorima i na taj način postao uzročnik brojnih ograničenja u privredi, koje su  za posljedicu imale ogromne gubitke. U kakvom stanju je privreda Srpske dočekala ovakvu krizu i koliko se pomoć države pokazala efikasnom u pogledu zaustavljanja otpuštanja radnika?

Stanje u kojem se nalazila privreda Republike Srpske na početku godine je bilo dobro, izuzev nekih segmenata, par industrijskih grana, kao što su automobilska industrija i drvni sektor, koji je bio u padu. To znači da je dio sadašnje krize vezan i za prethodno vrijeme. Međutim, korona je na dva mjeseca zaustavila kompletno privredni život, tako da je to bila i psihološki i finansijski šok. U tom periodu, kada je ta kriza bila najveća, mjere Vlade su pomogle na neki način poslodavcima da ne dođe do otpuštanja radnika, što se na kraju pokazalo kao vrlo bitnim, s obzirom da je za poslodavca najgora stvar kada mora mijenjati radnika, a to onda na neki način i kvari buduće odnose između radnika i poslodavca. Pomoć koja je došla, prvo je bila psihološka pomoć u međusobnim odnosima, a naravno i finansijska.

Koliko je bilo realno očekivati oporavak privrede bez pomoći države?

Koliko god sredstava da se izdvoji za privredu je malo, jer je to polje na kojem uvijek imamo nove investicije, ali uz mjere pomoći preduzeća smo spasili od propadanja, bar njihov veći dio. Ekonomska pomoć od dva mjeseca za privrednike je sa druge strane, pored toga što je finansijski oslonac i motiv za dalju borbu da ne dođe do propadanja. Trenutno imamo vrlo mali pad broja zaposlenih radnika i određeni pokazatelji, vezani za finansijsku situaciju, govore da je privreda Republike Srpske, trenutno najvećim dijelom u dobrom stanju.

Da li su te mjere Vlade Republike Srpske došle u pravi čas, na vrijeme, kada je u pitanju sprečavanje drastičnih posljedica krize i kada možemo očekivati oporavak privrede?

Pomoć je zasigurno došla na vrijeme, oporavak privrede je i dalje u toku. Sve informacije kažu da su trgovina i promet normalizovani, čak postoje i preduzeća koja imaju procjene da na kraju godine neće imati štete od korone, s obzirom da sada u ovom periodu imaju povećane narudžbe. To nam govori da je oporavak privrede i dalje u toku. S druge strane imamo grane koje su još daleko od oporavka i njima vjerovatno treba još neka vrsta pomoći u narednom periodu. Turizam i saobraćaj, bar što se tiče Republike Srpske, su najugroženije grane i one koje trpe značajne posljedice i za njih se još ne vidi svjetlo na kraju tunela. Za ostatak privrede mogu da kažem da se odreagovalo na vrijeme i da su mnogi nakon popuštanja mjera imali klijente i nove programe, te da je pomalo i snalažljivost poslodavaca pomogla da štete budu što je moguće manje.

Velike štete su pretrpjeli i subjekti koji zbog blokiranja granica nisu bili u mogućnosti da nabavljaju sirovine i repromaterijale. Imate li saznanja kakvo je trenutno stanje na tom polju i da li određeni subjekti i dalje nailaze na poteškoće prilikom nabavke sredstava za rad?

Lanci snabdijevanja su u načelu slobodni, nema tu nekakvih posebnih problema. Međutim, svjetski tokovi su poremećeni, tako da danas imamo situaciju da su troškovi trasporta sirovina iz Kine značajno porasli. S druge strane, rokovi isporuka te robe su značajno usporeni, tako da već imamo informacije da neke evropske kompanije traže nove lance snabdijevanja bliže sjedištu, što na kraju može biti i pozitivan efekat za našu privredu. Evropska privreda traži kraće lance snabdijevanja, snabdijevača u blizini, tako da očekujemo i s te strane pozitivne efekte.

Set ekonomskih mjera Vlade RS za pomoć privredi obuhvatio je i Garantni program kojim se olakšava kreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća. U kojoj mjeri se ovakav vid pomoći pokazao efikasnim i postoji li interesovanje kod privrednika za ovakvim vidom kreditiranja?

Garantni fond je osmišljen s ciljem da u slučaju finansijskih potreba i problema, privredni subjekti uz podršku Vlade imaju mogućnost da obezbijede značajna sredstva za ponovno poketanje biznisa, nakon višemjesečnih pauza. Vlada je na naš zahtjev formirala taj fond, a sve pod pretpostavkom da će mnoge firme doći u značajne finansijske probleme, gdje je fond trebao da bude pomoć Vlade privredi u trenutku kada je neko preduzeće zaustavilo. Poslodavci na ovaj način mogu lakše da dođu do sredstava potrebnih za obrtni kapital. Po mojim informacijama, što je dobar pokazatelj, vrlo malo se tih sredstava koristi, što znači da mnoge firme za sada nemaju problema sa finansijskim sredstvima i pokazuju neku dobru kondiciju, što se tiče stanja privrede.

Ovom mjerom je obuhvaćena kompletna privreda. Poslodavci iz oblasti turizma i ugostiteljstva, koji su značajno oštećeni, zbog ograničenja još uvijek nisu u stanju da se vrate potpuno poslovanju, bez obzira na dostupnost sredstava, tako da očekujemo da će ova sredstva biti aktivirana u trenutku kada se riješe problemi sa koronom, te da ćemo imati značajan broj korisnika iz ovih djelatnosti.

U koje svrhe se privrednici najčešće odlučuju za ovakav vid pomoći, kako to izgleda u praksi?

Ovaj fond je napravljen za obrtna sredstva, najjednostavnije rečeno. Ako ste vi u krizi isplaćivali plate radnicima, imali neke druge troškove koje su vam onemogućili da krenete opet normalno poslovanje, Garantni fond vam omogućava da možete ta sredstva dobiti od banke. Ovo je Garantni fond za obrtna sredstva, da se privredi omogući lakši početak nakon završetka korona krize.

Uticaj pandemije virusa korona će zasigurno biti vidljiv i u narednom periodu. Da li možemo govoriti o nekim novim mjerama pomoći i koliko je opravdan strah od ponovnog talasa i njegovog uticaja na privredu?

Trenutno epidemiološko stanje u Republici Srpskoj kaže da ne bi trebali očekivati novi talas. To je ono što smo mi pričali sa Vladom i ne očekujemo da dođe do ponovnog potpunog zatvaranja, jer bi to značilo potpuni ekonomski kolaps. Prema tome, mi smo pokušali u razgovoru sa Vladom reći da je kriza korona, što se tiče velikog dijela završena u kliničkom smislu, i da je sada vrijeme da se bavimo otvaranjem novih radnih mjesta, otvaranjem novih radnih mjesta sa većom platom, tehnološkim razvojem i svim onim što će nam donijeti bolju budućnost. Ne vrijedi da se bavimo prošlošću po pitanju korona krize, moramo zaboraviti šta je bilo i pokušati krenuti dalje.