Prema novom paketu usluga koju će biti u upotrebi od početka 2026. godine, banke u Hrvatskoj neće smjeti naplaćivati naknade za otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internet ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, izdavanje i korištenje kreditne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.
Ipak, banke neće tako lako odustati od prihoda koje gube ukidanjem naknada za osnovne usluge, upozorava savjetnik inicijative "Halo, inspektore" Josip Kelemen.
“Što se tiče opasnosti da banke dio svojih prihoda, bez kojih će sada ostati, prebace na druge naknade, to je, nažalost, moguće. Bankari su već najavili da će, ako im se to ukine, morati smisliti druge načine naplate svojih usluga. Možemo očekivati da će izmisliti neku novu naknadu ili će jednostavno povećati postojeće”, ističe Kelemen podsjetivši da su banke do nedavno imale preko 800 različitih naknada koje su naplaćivale, a za većinu je na kraju ustanovljeno da su nepotrebne", govori Kelemen.
Prema njegovim riječima, riječ je o velikim brojkama jer su u pitanju brojni bankomati i učestalo korištenje tih usluga pa je moguće da će banke dio tih prihoda pokušati nadoknaditi kroz povećanje drugih naknada, piše Dnevno.hr.
“Na kraju krajeva to su bankari i najavili, ukoliko im se to ukine, onda će drugim načinima da naplate korištenje svojih usluga, tako da je za očekivati da će izmisliti neku novu naknadu", kazuje Keleman.
Kako dodaje, mnogi korisnici imaju više računa, pa je naplaćivanje osnovnih usluga potpuni "apsurd".
"Apsolutno smatramo da bi banke trebale same automatizmom prepoznati koji je poslovni račun građanina osnovni, jer velik broj ljudi ima više računa i mora se opredijeliti. Vjerojatno je to razlog zašto banke zahtijevaju ličan dolazak u banku, iako se sve to može riješiti putem interneta", ističe Kelemen.
Posebno mu je sporno što se u digitalnom svijetu stvari i dalje moraju obavljati uživo.
“To su apsurdne situacije u kojima nas banke maltretiraju dolascima u poslovnice, iako sve možemo riješiti elektroničkim putem. Danas imamo e-Građane, digitalni potpis i funkcionišemo u digitalnom svijetu", kaže Kelemen.
