Uvoz hrane u Hrvatsku posljednjih 10 godina premašio je 6,5 milijardi evra i dok uvoz vrtoglavo raste, domaća proizvodnja ne uspijeva da održi korak, a stanje u poljoprivredi postaje sve alarmantnije.
To je bila tema konferencije o hrani održanoj u Zagrebu, a HRT prenosi da, kada bi se zatvorile granice ove zemlje na nedjelju dana, Hrvatska bi ostala bez hrane.
Uvozni proizvodi dominiraju policama trgovina, a problem je dublji nego što se čini. Trgovci nisu jedini koji bi se mogli prozivati za prekomjeran uvoz - i hrvatski proizvođači uvoze gotove proizvode ili sirovine pa ih tek potom plasiraju pod domaćim brendovima.
"Mislim da se svi trgovci trude da sve ono što se može nabaviti u Hrvatskoj, tu i nabavi, ali ne možete nabaviti dovoljno voća, povrća, svinjetine, junetine - apsolutno ne", rekao je Martin Еvačić, predsjednik izvršnog odbora HUP - Udruženja trgovine.
Na listi najčešće uvoznih namirnica, uz meso je i mlijeko.
"Mlijeka nam nedostaje izuzetno puno. Mi smo nikad lošiji. Vjerovatno smo na 40, možda 45 posto, pogotovo s trajnim mlijekom", upozorio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Najpozitivniji primjer u domaćoj poljoprivredi je proizvodnja žitarica i uljarica. Hrvatska izvozi kukuruz, pšenicu i soju – ali ono što se od njih proizvodi, poput brašna i gotovog testa, u velikoj mjeri - uvozi.
"Uvozimo poboljšivače pšenice, brašno, gotovo tijesto… U tom segmentu planiramo ulaganja u mlinarske kapacitete", rekao je Tugomir Majdak, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.
Prema dekanu Agronomskog fakulteta Aleksandru Mešiću, jedan od ključnih problema je to što je hrvatska poljoprivreda još uvijek strukturirana kao u doba djedova i baka.
"Očito je da način na koji smo do sada radili nije pokazao rezultate. Možemo imati kvalitet i konkurentnost, ali nedostaje nam znanje", naglasio je Mešić, prenosi Tanjug.
.webp)
