"Hrvatska nije spremna da prizna genocid i zatraži oproštaj od potomaka žrtava. Nijedna vlada Hrvatske od 2014. godine nije poništila tu sramnu i anticivilizacijsku odluka Gradskog vijeća Gline", naveo je Linta.

On je podsjetio da je ovoj odluci prethodilo preimenovanje spomen-doma, koji je izgrađen na mjestu zločina u hrvatski dom, saopšteno je iz Odbora.

"Za većinu Hrvata to nije mjesto sjećanja na pokolj već hrvatski dom. U Hrvatskoj se vodi politika negiranja genocida nad Srbima koju podržava većina Hrvata, na čelu sa katoličkom crkvom, hrvatskim veteranima i većinom političkih stranaka", napominje Linta.

On je ukazao da o golgoti Srba u Glini odavno nema materijalnih dokaza i simbola stradanja.

"Nema ostataka pravoslavne crkve iz koje je tekao potok krvi, nema spomen-ploče na kojoj su bila ispisana imena ubijenih Srba i nema spomen-doma", navodi Linta.

U pravoslavnoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Glini 29. jula 1941. godine poklano je više od 1.500 Srba, uglavnom iz sela oko Vrginmosta. Nedugo nakon što je počinjen pokolj, ustaše su crkvu srušile.

Po završetku Drugog svjetskog rata komunistička vlast vodila je politiku zaborava genocida nad srpskim narodom i lažnog bratstva i jedinstva, te nije dala dozvolu za izgradnju porušenog hrama na istom mjestu gdje su poklani Srbi.

Parcelu su oduzeli crkvi bez nadoknade i na njenom mjestu narod je sopstvenim sredstvima podigao spomen-dom 1969. godine.

Proustaška vlast Franje Tuđmana je poslije zločinačke akcije "Oluja" 1995. godine spomen-dom preimenovala u hrvatski dom.