"Vratićemo se u Narodnu Skupštinu da donesemo zakon o tome da je zabranjeno djelovanje Suda i Tužilaštva BiH i SIPE na prostoru Republike Srpske i da time promijenimo zakon o unutrašnjim poslovima i damo mandat policiji Republike Srpske da svako djelovanje tih institucija brani i zabranjuje u Republici Srpskoj."

Komentarišući špekulacije o formiranju Savjeta ministara sa SDS-om, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva je rekao da za to nema tehničke, matematičke mogućnosti, samo neka apstraktna mogućnost.

"Savjet ministara je tema koja previše zaokuplja politički prostor, a to je po definiciji pomoćni organ predsjedništva BiH. U međuvremenu se transformisao u nešto što Bošnjaci žele da se zove Vlada", kaže Dodik.

On je naveo i da je uloga Savjeta ministara vanustavna.

"Činjenica je da Ustav poznaje samo tri ministarstva, a sada ih ima devet, kao i činjenica da su prikupili mnogo vanustavnih stvari da odlučuju o njima. Savjet će biti mjesto političkog sučeljavanja različitih koncepcija ovdje u Bosni i Hercegovini, onih koji zagovaraju Ustav kao što smo mi i koji traže da se Savjet ministara vrati u Ustavne okvire i, naravno, onih koji žele da od savjeta ministara naprave vladu.", dodaje Dodik.

"Za četiri godine mandata Šarović nije uradio ništa", kaže Dodik, "osim što je  poručio da mu neće Narodna skupština govoriti šta da radi u Sarajevu." i dodao da su njega muslimani izabrali za ministra godine, ne Srbi.

Komentarišući teze kako SNSD nije uspješan devet mjeseci, rekao je da su izbori mjerilo.

"SDS je postao dramatična manjina u političkom smislu, a SNSD je za njih nedostižan, jer vodi odgovornu politiku prema Republici Srpskoj.", dodaje Dodik.

Upitao je i da li je za njih uspjeh da se prihvate uslove koje je uslovio SDA.

"Da li to znači da su oni spremni da prihvate MAP i član 100 u NATO-u? To su sve vrste podvala, koje kažu kako MAP nije članstvo, a zove se nacionalni plan za članstvo. Narodna skupština Republike Srpske je donijela odluku da smo mi vojno neutralni, i iz tog razloga ne može da se formira Savjet ministara, jer, naravno, ne možemo da obezbijedimo da bošnjaci koji imaju tamo većinu, ne žele da bez odluke o NATO-u uđu u sve to.", rekao je Dodik.

Dodao je i da ako je opozicija spremna na takve uslove, onda mora da se suoči sa odlukama Narodne skupštine i da objasne zašto su prihvatili takve politike.

"Ovdje je ta izmišljena priča o NATO, i uslovima EU. Pričao sam sa mnogim ljudima iz NATO, koji su rekli da je to stvar svake države posebno i konsenzusa unutar države. To nije uslov ni EU ni NATO-a. Evorpska unija je samo tražila formiranje vlasti, da se nastavi dalje sa evropskim procesima.", dodao je Dodik.

"Mi vjerujemo da je kontekst globalno promijenjen, i da intervecionizam koji su ovdje egzistirao kao način političkog života treba odbaciti." rekao je on.

"Slušamo ove polemike vezano za gospođu Grabar-Kitarović, gdje kažu da je Bosna i Hercegovina stabilna država. Kako može biti stabilna uz ovoliko prisustvo međunarodnih faktora koji odlučuju oko unutrašnjih pitanja? Bosna niti je suvjerena niti stabilna zemlja.", kazao je Dodik.

Rekao je i da je političarima iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama treba biti primaran minimalni interes Republike Srpske koji treba maksimalno braniti.

"Republika Srpska je nezadovoljna svim onim što je urađeno i što je nametnuto visokim predstavnikom.

Vladanje putem visokog predstavnika je degradiralo Ustav i razvalilo međunarodni sporazum koji se zove "Dejton". Iza njih je išla ogromna sila koja je prijetila. Mi čekamo da prođe ta sila koja prijeti, ali oni moraju znati, da mi čim osjetimo da možemo, tim mirnim, političkim sredstvima, da ćemo sve derogirati i da ćemo sve vratiti u okvire Dejtonskog sporazuma.", kaže Dodik.

Dodik je podsjetio i kad je fiskalni sistem prenesen na nivo BiH i na činjenicu da je Republika Srpska uskraćena u ovom momentu za 50 miliona maraka zbog problema oko raspodjele prihoda. Podsjeća i Mirka Šarovića da su odluke Narodne skupštine RS obavezujuće.

"Najveća šteta koja je ikad napravljena Republici Srpskoj je transformacija indirektnih poreza, a tu odluku je donio Mladen Ivanić. To je veća šteta od svih drugih prenosa nadležnosti. U ovom trenutku ima preko 50 miliona KM koje treba da uđu u budžet Republike srpske, a federalna struktura ne prihvata da se to uplati. Od 2012. godine smo imali istu situaciju, pa smo odlukom suda dobili ta sredstva, ali  taj sud ne nalaže bankama blokadu sredstava, da bi se isplatilo Republici Srpskoj, pa smo u ovom trenutku u potraživanju od indirektnih poreza nekoliko desetina miliona maraka. Mi smo u jednom inferiornom položaju, koji je omogućilo rješenje koje je kreirao Ivanić.", zaključuje srpski član Predsjedništva.