U prvoj polovini godine, a najdalje do ljetnje pauze, nacrt izmjenjenog Krivičnog zakonika trebalo bi da se nađe pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske - najavio je Anton Kasipović, ministar pravde Srpske. Izmjenjenim zakonikom bila bi uvedena doživotna kazna za najteža krivična djela, kao što su teško ubistvo, obljuba djeteta, ili terorizam.
"Sigurni smo da će rasprava u Narodnoj skupštini - nakon toga vjerovatno stručna, ili javna rasprava - dodatno poboljšati ovaj tekst zakona. Ali, definitivni stav Ministarstva pravde jeste da za posebno teške oblike ovog djela će biti propisivana, vjerujem i presuđivana, kazna doživotnog zatvora", kaže Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske.
Izmjene Krivičnog zakonika je pokrenuo Klub poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Srpske. Šef Kluba kaže da su oni htjeli da doživotna kazna bude bez mogućnosti uslovnog otpusta, ali da će poslušati glas pravne struke.
"Sada vidim da je u predlogu Zakonika malo blaža verzija, sa mogućnosti uslovnog otpusta. Mi i to razumijemo, uvijek poštujemo apsolutno struku. Ja mislim da neki ljudi - i dalje ostajem kod tog stava - nisu popravljivi, i mislim da takve ljude što je duže moguće, kada učine ta najteža djela, trebamo izolovati od javnosti", kaže Igor Žunić, šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Predložene izmjene zakonika su bile jedna od tema razgovora ministra i učenica Građevinske škole u Banjaluci. Sa ministrrom su razgovarale na temu seksualnog zlostavljanja i onoga šta Vlada čini da ga suzbije i sankcioniše - u sklopu projekta "Ja građanin", a u okviru predmeta demokratija i ljudska prava.
"Maloljetna lica imaju taj problem, i to je mogu reći tabu tema kod nas, jer se nije o tome dovoljno pričalo, i smatramo da se uvijek može više oko toga pričati. Danas ovim razgovorom smo shvatili da se dosta toga može promijeniti i da se teži ka tome da se promijeni", kaže Anđela Kovljenić, učenik trećeg razreda Građevinske škole u Banjaluci.
Zakonik mora da bude usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, jer bi u suprotnom njegovo provođenje bilo dovedeno u pitanje - i zato je ostavljena mogućnost otpusta nakon 25 godine. Zakonodavce na ovo obavezuje i Evropski sud za ljudska prava, koji u jednoj od presuda kaže da je nakon 25 izdržanih godina potrebno razmatrati efekte kazne.