- U tim zemljama dopunski izvori učestvuju sa oko 20 odsto u ukupnim prihodima, a najzastupljeniji izvor upravo je dodatno oporezivanje po zdravlje štetnih proizvoda - naglasio je Kusturić.

On je podsjetio da FZO već godinama pokušava da izdejstvuje da dodatni izvori finansiranja budu od akciza na duvan i alkohol.

- Ova inicijativa treba da bude ugrađena u zakonski okvir na nivou BiH, ali za to do sada nismo imali razumijevanja. Nadam se da će ova inicijativa zaživjeti jer samo tako zdravstvo dugoročno može da odgovori svim potrebama osiguranika, zdravstvene struke i savremenih trendova liječenja u medicini - rekao je Kusturić.

Prema njegovim riječima, trenutni način finansiranja cjelokupnog zdravstvenog sektora koji je zasnovan na uplati doprinosa za zdravstveno osiguranje posebno je otežavajuća okolnost za FZO.

- Uplata doprinosa je neredovna. Dug prema Fondu na osnovu neuplaćenih doprinosa je skoro 300 miliona KM. Javnost od FZO očekuje da redovno izmiruje svoje obaveze i da osiguranicima obezbjeđuje skupe terapije u skladu sa svjetskim trendom u medicini, a blagonaklono se gleda na činjenicu da dug za doprinose iznosi skoro trećinu godišnjeg prihoda kojim bi našim osiguranicima mogli obezbijediti veći paket usluga - pojasnio je Kusturić.

On je napomenuo da je misija Fonda da osiguranicima u kontinuitetu obezbjeđuje dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, što i čini uprkos problemima.

- Proteklih godina počeli smo da finansiramo mnogobojne lijekove i zdravstvene usluge koje nikada nisu bile dio obaveznog zdravstvenog osiguranja. To predstavlja veliki iskorak za zdravstvo u Srpskoj jer smo po pravima osiguranika izjednačeni sa mnogo razvijenijim zemljama. Međutim, svako povećanje prava, odnosno veći broj usluga i dostupnih lijekova o trošku Fonda, znači i veće troškove za zdravstvenu zaštitu - rekao je Kusturić.