U Banjaluci je danas nastavljena sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi po hitnom postupku trebalo da budu razmatrani prijedlozi zakona o zateznoj kamati i o izmjeni i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju.
Poslanici bi po hitnoj proceduri trebalo da razmatraju i prijedloge zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje auto-puta Koridor "Pet ce" kroz Republiku Srpsku i izgradnje dionice auto-puta "9. januar" Banjaluka-Doboj, kao i o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti Republike Srpske.
Na dnevnom redu su i prijedlozi zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, upotrebi znakovnog jezika, izmjeni Zakona o bibliotečko-informacionoj djelatnosti, izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Srpske, zaštiti žrtava ratne torture, izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Srpske, kao i o oduzimanju imovine koja je proistekla izvršenjem krivičnog djela.
Trebalo bi da budu razmatrani i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o opštem upravnom postupku, izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku, te izmjenama i dopunama Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju.
Na jučerašnjem dijelu zasjedanja Narodne skupštine razmotreni su prijedlozi zakona o rudarstvu i amnestiji.
Smanjenje stope zatezne kamate
Prijedlogom zakona o zateznoj kamati znatno se smanjuje stopa zatezne kamate sa 0,05 odsto dnevno na 0,03 odsto dnevno, a predlaže se i da se ne vrši korekcija glavnice stopom rasta potrošačkih cijena, rekao je ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija obrazlažući u Narodnoj skupštini prijedlog ovog akta.
Tegeltija je rekao da je cilj brže i lakše izmirenje glavnog duga, prije svega za one privredne subjekte koji imaju problem s likvidnošću, a kojima je na ovaj način olakšano plaćanje dospjelih obaveza.
On je podsjetio da je Zakon o visini stope zatezne kamate donesen 2001. godine.
U obrazloženju prijedloga ovog akta navodi se da će povjerilac brže doći do likvidnih sredstava, što će u kombinaciji sa drugim mjerama fiskalne politike kao što su nove odredbe Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama, pozitivno uticati na buduće ekonomske i poslovne tokove u Republici Srpskoj.
Istovremena primjena novih zakonskih rješenja, Zakona o zateznoj kamati i Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama, doprinosi ispunjenju krajnjeg cilja ekonomskih mjera na povećanju likvidnosti u Republici Srpskoj, a to posljedično doprinosi ukupnom privrednom rastu Republike Srpske koja opravdava hitnost u donošenju Zakona o zateznoj kamati, ističe se u obrazloženju.
Prijedlogom zakona o zateznoj kamati po hitnom postupku uređuje se visina stope i način obračuna zatezne kamate u Republici Srpskoj u slučaju kada dužnik zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze u domaćoj ili stranoj valuti.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve slučajeve u kojima zatezna kamata nije propisana posebnim zakonom.
