"Nesprovodiva je odluka Ustavnog suda BiH prema kojoj bi poljoprivredno zemljište bilo izuzeto iz vlasničke strukture Republike Srpske, jer bi takvom odlukom bila oduzeta teritorija Republike Srpske", navodi se u informaciji predsjednika Srpske dostavljenoj Narodnoj skupštini, koja bi trebalo da bude razmatrana na predstojećoj posebnoj sjednici.

U informaciji se podsjeća da Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, koji je Ustav BiH, u članu prvom reguliše da će "Republika BiH, čije će zvanično ime od sada biti BiH, nastaviti pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom izmijenjenom ovim odredbama i sa svojim sadašnjim međunarodno priznatim granicama".

Članom 3.3. Ustava BiH kao nadležnosti entiteta, navedeno je u informaciji, određene su sve državne funkcije i ovlaštenja koje Ustavom nisu izričito dodijeljene institucijama BiH i pripadaju entitetima.

"Imajući u vidu da u tačkama člana 3.1. Ustava nema nadležnosti da BiH reguliše pitanje imovine, proizilazi da to pravo pripada isključivo entitetima, što je i regulisano članom 68 stav 1 tačka 6 Ustava Republike Srpske. Član 2 Ustava Republike Srpske propisuje da je teritorija Republike jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva", navedeno je u informaciji.

U ovom dokumentu predsjednik Republike Srpske podsjeća da Ustav BiH nedvosmisleno određuje da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH /FBiH/ vlasnici svojih teritorija u omjeru 49 prema 51 odsto, da BiH djeluje samo spolja i da je u skladu sa Ustavom definisano da BiH ima granicu.

"Aneks dva Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH reguliše pitanje granične linije između Republike Srpske i FBiH i ostavlja mogućnost korekcije granice 50 metara lijevo i desno naknadnim sporazumom entiteta. Samo tri odsto granične linije je obrađeno i potrebno je do kraja izvršiti analizu i utvrđivanje granične linije između Srpske i FBiH", navedeno je u informaciji.

Predsjednik Srpske podsjeća da je visoki predstavnik u BiH donošenjem tri zakona iz 2005. godine grubo prekršio ustavno dejtonsko načelo da su entiteti vlasnici teritorija, te je zabranio da njima raspolažu.

"Nakon odluke Ustavnog suda iz 2012. godine i ovaj sud je nastavio putem nametnutih odluka visokih predstavnika, te je i prekršio Ustav BiH. BiH je jedinstvena zemlja u svijetu u kojoj njen Ustavni sud slobodnom voljom i bez obzira na sve krši ustavne odredbe", navedeno je u ovom dokumentu.

U informaciji se podsjeća da, s obzirom da takozvana državna komisija BiH za imovinu nije usaglasila stavove i nije kreirala novo zakonsko rješenje koje bi trebalo da riješi pitanje imovine BiH, entiteta i Brčko distrikta, a kako je pitanje vlasništva najprije poljoprivrednog zemljišta od izuzetnog značaja, Republika Srpske je u martu 2019. godine izmijenila Zakon o poljoprivrednom zamljištu Republike Srpske.

"Zakonom je državno poljoprivredno zemljište kvalifikovano kao imovina i posjed Republike Srpske, što je u svakom slučaju opravdano i svrsishodno rješenje", navedeno je u informaciji.

Na apelaciju sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske, Ustavni sud je saopštio da je član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske proglasio neustavnom. Član 53 određuje da je poljoprivredno zemljište koje je bilo javno dobro ili državno vlasništvo po sili zakona posjed i vlasništvo Republike Srpske.

Zbog toga je predsjednik Republike Srpske uputila zahtjev za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi bila razmotrena informacija o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH te, nakon obavljene rasprave, bili usvojeni odgovarajući zaključci.

Posebna sjednica Narodne skupštine zakazana je za ponedjeljak, 17. februar.