Uvođenje doživotnog zatvora rezultat je potrebe za strožom kaznom kada je riječ o počiniocima najtežih krivičnih djela, a obično su to zločini koji potresaju javnost, kao što su ubistva djece, piše "Politika". 

Svaki osuđenik na doživotni zatvor moći će poslije 25 godina provedenih iza rešetaka da napiše molbu, a sud će odlučiti o tome da li će biti pušten na slobodu uz uslov da ne ponovi krivično djelo. 

Bejatović kaže da će uslovni otpust biti mogućnost, a ne obaveza i da je to međunarodni standard.

Bejatović smatra da izvjesnost otkrivanja i kažnjavanja više utiče na potencijalne buduće počinioce krivičnih djela, nego visina propisane kazne. 

On je dodao da najveći broj počinilaca smatra da neće biti otkriven i procesuiran ili da će izbjeći kažnjavanje, ako i bude otkriven. 

"Kada je reč o klasičnim procesima, nema bitnijih pomaka u povećanju efikasnosti krivičnih postupaka. U 50 odsto slučajeva koje smo analizirali u istraživanju proces je trajao duže od dve godine, a u više od 10 odsto duže od pet godina", rekao je Bejatović. 

On je napomenuo da sudovi imaju prilično širok prostor za slobodno odlučivanje, kako u pogledu izbora krivične sankcije, tako i u odmjeravanju kazne. 

U Srbiji je najveća propisana kazna zatvora 40 godina i nju trenutmo izdržava 86 osuđenika.