Karantin može biti učinkovit, ali ne uvijek

Očekivano, karantin kao stara i prokušana metoda sprečavanja širenja bolesti primijenjena je prvo u Kini, odakle je zaraza i krenula, a kasnije su je u različitim oblicima prihvatile i druge zemlje. U Kini je u jednom trenutku karantin obuhvatio čak 56 miliona ljudi. Ipak, u nekim slučajevima se pokazala i neučinkovitom, kao u primjeru kruzera Diamond Princess u japanskoj luci Yokohami gdje se tokom dvije sedmice izolacije od 3700 ljudi koji su tamo bili zarazilo njih 600.

Koronavirus se pojavio u kineskom gradu Wuhanu, a do 29. januara svi gradovi u toj regiji su bili pod karanitnom.

Podsjetimo, virus je prvi put otkriven u kineskom gradu Wuhanu, koji se nalazi u provinciji Hubei. Bolnica u Wuhanu obavijestila je lokalni centar za prevenciju i kontrolu 27. decembra prošle godine. Četiri dana kasnije lokalne vlasti u Wuhanu priznale su da se pojavila upala pluća nepoznatog uzroka u nekoliko slučajeva povezanih s mokrom tržnicom u Wuhanu. 8. januara objavljeno je kako je uzrok upala pluća u Wuhanu novi koronavirus.

Od tada nadalje poteze kineskih vlasti zbog otvorenosti u suočavanju s krizom pohvalila je i Svjetska zdravstvena organizacija, ali su kritikovane lokalne vlasti u Hubeiju i Wuhanu jer nisu uspjele kontrolisati širenje zaraze u ranoj fazi. Do kraja siječnja virus se proširio u svim regijama Kine, a vlasti su preduzele stroge mjere u sprečavanju širenja zaraze. Kineska nova godina je otkazana, počela se mjeriti temperatura putnicima koji su dolazili u državu, a većina međugradskih linija prijevoza je otkazana. Do 29. januara svi gradovi u Hubeiju su bili pod karantinom. 

Prije tri dana kineska vlada objavila je kako je vrhunac epidemije koronavirusa u Kini prošao, a broj novozaraženih nastavlja padati. Respiratorna bolest Covid-19 do sada je u Kini usmrtila 3199 osoba. U toj zemlji koronavirusom je zaraženo ukupno 80.844 osobe, a njih 66.911 uspješno se oporavilo.

Karantin na nacionalnom nivou na kraju je morala primijeniti i Italija. Prvi slučaj zaraze koronavirusom tamo je zabilježen 31. januara kod dva kineska turista u Rimu. Sedam dana kasnije virus je potvrđen i kod jednog Italijana koji se vratio iz Wuhana te je hospitalizovan. Nakon toga u zemlji je došlo do pojave više slučajeva na jednom mjestu počevši od 16 zaraženih u Lombardiji 21. februara. A do danas u Italiji je oboljelo više od 21.000 ljudi uz skoro 1500 mrtvih.

Nacionalni karantin u Italiji

Premijer Giuseppe Conte 8. marta proglasio je karantin za cijelu Lombardiju i još 14 provincija na sjeveru, a sljedećeg dana za cijelu zemlju. Od 11. marta zabranjene su sve aktivnosti osim rada supermarketa i apoteka. Uprkos opsežnim mjerama, zaraza u Italiji se još uvijek neviđeno širi. A njihov zdravstveni sistem došao je do kolapsa. U pokušaju objašnjenja kako je Italija zakazala u borbi sa sprečavanjem širenja zaraze, može se uzeti Južna Koreja u kojoj se zaraza pojavila u otprilike isto vrijeme, ali je njeno širenje uspješno zaustavljeno, a umrlo je 67 ljudi. Južna Koreja je odmah počela s brojnim testiranjima stotina hiljada ljudi i praćenjem potencijalnih nosilaca putem mobitela i satelitske tehnologije.

Kombinacija intenzivnog nadzora uz održavanje socijalne distance, kakvu provodi Južna Koreja, prema mišljenju Williama Hanage, profesora evolucije i epidemiologije zaraznih bolesti s Harvarda, do sada je dobra mjera suzbijanja zaraze.

S druge strane, Italija je u početku provodila puno testiranja, ali je potom suzila fokus.

Testiranje kao snažan alat u borbi protiv širenja virusa

Stoga brojni epidemiolozi smatraju kako je upravo testiranje snažan alat u borbi protiv širenja virusa. 

Jeremy Konyndyk iz vašingtonskog Centra za globalni razvoj rekao je za Al Jazeeru kako ekstenzivna testiranja mogu pomoći stvaranju slike o raširenosti zaraze u nekoj zemlji. Ali, kada su testiranja ograničena, objasnio je, vlasti moraju preduzeti drastičnije mjere poput ograničavanja kretanja ljudi.

“Nisam baš za mjere prisilnog ograničavanja kretanja. Kina je to učinila, ali Kina ima mogućnost da to napravi. Njeni građani spremni su se tome pokoriti”, rekao je Kondyndyk. 

Ali, ne samo Italijani nego i građani zemalja širom Evrope sada se moraju pokoriti sličnim mjerama.

I Španija je proglasila vanredno stanje za cijelu državu

I u Španiji, koja je druga zemlja po broju zaraženih u Evropi, takođe su na snazi mjere koje ograničavaju kretanje. Građani sada smiju samo na posao i kući, u prodavnice po namirnice i u apoteku. A izbori su u toj zemlji odgođeni. 

Kao i u Italiji, prvi slučaj zaraze zabilježen je 31. januara i to kod njemačkog turiste. A do danas je potvrđeno 7798 slučajeva zaraze, 512 oporavljenih te 292 smrti. 

U Madridu, gdje je zabilježen najveći broj zaraženih, lokalne vlasti su 9. marta zatvorile škole. Tri dana kasnije Madrid zatvara i sve barove, restorane i prodavnice, osim onih u kojima se prodaje hrana, i apoteke. Istog dana premijer Pedro Sánchez proglasio je vanredno stanje za cijelu državu. A od juče je uvedena i djelimična karantena za zemlju u trajanju od 15 dana. Stanovnici se neće moći slobodno kretati, osim ako moraju na posao, u bolnicu ili u kupovinu hrane i lijekova. Na ta mjesta će morati ići sami osim u slučajevima ako moraju pratiti osobe s posebnim potrebama. A policija će na ulicama kontrolisati provode li se te mjere. Uvedene mjere bit će produžene nakon 15 dana bude li potrebno.

Francuska ograničila kretanje i zatvorila škole

Francuska je, kao i Italija i Španija, uvela mjere kojima se nastoji kontrolisati socijalna distanca. Prvi slučaj zaraze u ovoj zemlji zabilježen je 24. januara kod 48-godišnjakinje koja je u francuski grad Bordeaux stigla iz Kine. Do 12. marta, kada je predsjednik Emmanuel Macron na televiziji najavio zatvaranje školi i fakulteta, bilo je 2876 prijavljenih slučajeva zaraze. Sljedećeg dana premijer Édouard Philippe zabranio je okupljanja s više od 100 ljudi, a potom je uslijedilo i zatvaranje restorana, kafića, kina i diskoteka do ponoći.

Zatvaranje granica kao mjera zaštite

Neke druge zemlje, poput Izraela i Novog Zelanda, preventivno su zabranile putovanja u njihove zemlje. U Izraelu je prvi slučaj zaraze zabilježen 21. februara kod jedne građanke koja je doputovala u zemlju iz Japana nakon što je bila na kruzeru Diamond Princess. Sljedećeg dana ova zemlja je donijela odluku da svatko ko je bio u Južnoj Koreji ili Japanu na povratku mora u 14-dnevnu samoizolaciju. Već 8. marta Izrael je zatvorio granicu s Egiptom. Do 9. marta u Izraelu je bilo 50 zaraženih, a premijer Benjamin Netanyahu donio je odluku o obaveznom karantinu u trajanju od 14 dana za sve koji ulaze u Izrael. Juče su uvedene i dodatne mjere, a premijer je rekao da će se za kontrolu zaraženih osoba koristiti i digitalno nadgledanje. U Izraelu su tako sada zabranjena okupljanja više od deset ljudi, zatvorene su škole i fakulteti, kao i svi ostali sadržaji. A ostaju otvoreni restorani za dostavu hrane, supermarketi i ljekarne.

U Srbiji će vojska čuvati bolnice i ključne objekte

I zemlje u regionu počele su uvoditi rigorozne mjere. U nedjelju je i Aleksandar Vučić proglasio vanredno stanje. To znači da će na snagu stupiti zabrana ulaska stranim državljanima u zemlju, nastava u školama i na fakultetima će biti potpuno obustavljena, a bit će zatvoreni i svi ugostiteljski objekti. Srpski državljani koji dolaze iz inozemstva morat će 14 dana provesti u samoizolaciji ili karanteni.

Vojska će čuvati bolnice i ključne objekte, a tko bude kršio samoizolaciju, dobit će tri godine zatvora. Inače, od petka 6. ožujka, kada je u Srbiji registriran prvi slučaj koronavirusa, do nedjelje navečer testirane su ukupno 283 osobe, a 48 osoba je zaraženo.

BiH: Kršenje rješenja o izolaciji - kazneno djelo

Bosna i Hercegovina je donijela odluku da svi građani BiH koji dolaze iz inostranstva od danas moraju u izolaciju, a svako kršenje rješenja o izolaciji će se tretirati kao kazneno djelo.

Cilj je usporiti širenje koronavirusa u BiH, pa je odlučeno da se ulazak u BiH zabrani stranim državljanima s područja s intenzivnom transmisijom koronavirusa, a posebno iz kineske provincije Wuhan, Južne Koreje, Japana, Italije, Irana, Francuske, Rumunjske, SR Njemačke, Austrije, Španjolske, Švicarske i Belgije. Stranom državljaninu kojem se zabranjuje ulazak na teritoriju Bosne i Hercegovine Granična policija BiH izdaje rješenje o odbijanju ulaska u skladu sa Zakonom o strancima.

Za danas u 17 sati zakazana je vanredna sjednica Predsjedništva BiH, na kojoj bi trebali biti i predsjedavajući i ministri u Savjetu ministara BiH, entitetski premijeri i premijer distrikta Brčko te entitetski ministri zdravstva. Jedina tema je borba protiv koronavirusa.

Oštre mjere u Sloveniji

Slovenija je uvela oštre mjere borbe protiv širenja epidemije koronavirusa. Do opoziva, odnosno do trenutka kada vlasti procijene da je minula opasnost, zatvoreni su svi vrtići i škole, kao i restorani, kockarnice, kafići i trgovine neprehrambenim proizvodima te kulturne ustanove. Ne smiju raditi ni uslužne djelatnosti poput frizera, pedikera, kozmetičara te teretane.
U trgovine prehrambenim proizvodima uvedene su dodatne mjere zaštite. Osim prehrane dozvoljena je trgovina poljoprivrednim prodavnicama, ortopedskim i sličnim pomagalima te, naravno, apotekama. Ali, u apotekama je dozvoljeno kupiti lijekove na recept dovoljne za jednomjesečnu terapiju, a svi ostali lijekovi ograničeni su na jedno pakovanje po osobi. I dalje je dozvoljena trgovina i dostava robe naručene preko interneta. Bez ograničenja, ali uz mjere opreza, radit će benzinske pumpe, banke, pošte, dostavne službe i trafike.

Prekinut je javni prijevoz u gradovima, osim taksija, a vlasnici vozila dužni su ih redovno dezinfikovati. Prekinut je i međunarodni vazdušni saobraćaj. Ulaz privatnih vozila iz Italije dozvoljen je na samo šest graničnih prelaza. Stranci u Sloveniju mogu ući ako imaju dokaz o negativnom testu na koronavirus, ne stariji od tri dana. Dokaz mora biti napisan na slovenačkom, italijanskom ili engleskom jeziku. I uz taj dokaz može im se zabraniti ulaz ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili pokazuju znakove neke respiratorne bolesti.

Zabranjene su posjete staračkim domovima i bolnicama. Bolnice obavljaju samo neophodne zahvate, a vojska uspostavlja posebne izolacijske centre. Veterinarskim ambulantama je ograničeno radno vrijeme.

Velika Britanija pokušava stvoriti imunitet krda

Britanska vlada tek je juče donijela odluku o zabrani većih okupljanja koja stupa na snagu sljedeće sedmice. Za razliku od ostalih zemalja, Velika Britanija je zauzela drugačiji pristup kad je riječ o pandemiji koronavirusa, što je dovelo do prepirki među stručnjacima.

Do petka je broj potvrđenih slučajeva u Velikoj Britaniji iznosio 798, a deset ljudi je umrlo. Ali, vladin savjetnik Patrick Vallance priznao je kako je moguće da je već zaraženo 5 do deset hiljada ljudi.

Dosadašnji plan Velike Britanije nije suzbijanje širenja koronavirusa, već postupno razvijanje kolektivnog imuniteta kako bi se virus stavio pod kontrolu te izbjegla katastrofa u drugom valu koji bi trebao nastupiti na zimu. Drugim riječima, vladine mjere podrazumijevaju da se dio stanovništva zarazi, ali prema tom tumačenju takav pristup nije toliki problem pošto za većinu oboljenje neće biti pogubno. Zato nisu ni uvedene mjere kontrole socijalne distance, poput zatvaranja škola. Britanska vlada predviđa vrhunac krize za oko 14 sedmica te smatra da se stanovništvo neće pridržavati restriktivnih mjera u tako dugom razdoblju zbog čega su, prema njihovim stavovima, besmislene.

“Ono što ne možete učiniti je potpuno suzbiti ovu stvar i ono što ne biste trebali napraviti je suzbiti je u potpunosti. Jedino što se u tom slučaju događa je ponovno izbijanje kasnije u godini, kada je NHS (britanski sistem javnog zdravstva) u ugroženijoj fazi usred zime, te dobivate još jedan problem", rekao je u ponedjeljak Patrick Vallance, glavni znanstveni savjetnik britanske vlade.

Vakcinisanje zaista pomaže kod stvaranja imuniteta krda. No, kako je za The Guardian napisao profesor Hanage, ovdje nije riječ o vakcini, već o stvarnoj epidemiji od koje će se razboljeti veliki broj ljudi, a neki će i umrijeti. Osim toga, još uvijek nije sigurno da će se dogoditi drugi talas. Te projekcije temelje se na proučavanju pandemije gripe, no Covid-19 se ponaša drugačije. Ranjive ljude ne bi trebalo sada izlagati virusu zbog hipotetske budućnosti, smatra Hanage. On smatra kako su mjere uvođenja kontrole socijalne distance najbolje rješenje.

U Velikoj Britaniji su na snazi tek mjere da oni koji imaju simptome koronavirusa moraju ostati kod kuće u samoizolaciji sedam dana, da škole ne bi trebale organizovati nikakva putovanja u inostranstvo te da stariji od 70 godina sa zdravstvenim problemima ne bi trebali ići na krstarenja. 

SAD nema javni zdravstveni sistem što bi mogao biti veliki problem

Specifičan slučaj je i SAD zbog činjenice da nema javno zdravstvo, što bi se moglo pokazati posebno problematičnim.

Prvi slučaj u SAD-u zabilježen je 21. januara, a do juče, 16. marta, broj oboljelih prerastao je 2000. Do sada je umrla 51 osoba. Od toga ih je 37 iz savezne države Washington, a 13 ih je bilo u staračkim domovima. Jedina savezna država u kojoj nema zabilježenih slučajeva je Zapadna Virginija.

Testiranja na koronavirus u SAD-u su započela u februaru, ali je uskoro tamošnji Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti otkrio kako testovi ne rade. Do 14. marta sve savezne države su imale valjane testove, ali su novinari otkrili kako je njihov broj vrlo ograničen, što znači da je gotovo nemoguće procijeniti broj zaraženih.

SAD je zabranio i ulazak u zemlju stranim državljanima koji dolaze ili su putovali u Kinu, Iran, 26 evropskih zemalja te od sutra i Velike Britanije i Irske. A građani SAD-a koji se vraćaju iz Kine moraju proći pregled te eventualno ići u samoizolaciju.

Osim toga, u SAD-u su zabranjena i otkazana brojna događanja i okupljanja nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. A predsjednik Donald Trump, koji je u početku pojavu koronavirusa shvatao poprilično ležerno, proglasio je vanredno stanje prije dva dana. Uz to, juče je izglasan i zakon koji će omogućiti besplatno testiranje, plaćeni dopust u slučaju bolesti i druge mjere koje bi trebale pomoći u sprečavanju nastanka krize i stabilizaciji tržišta.

Ali čini se da SAD tek čekaju problemi. Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti predviđa da bi moglo doći do preopterećenja zdravstvenog sistema. Poseban problem je činjenica da je američki zdravstveni sistem u stvari privatni sektor te nema obavezu stvaranja nikakvih zaliha. Stoga nacionalne zalihe respiratora prema projekcijama neće biti dovoljne za sve kronične bolesnike zaražene koronavirusom.  A prema projekcijama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koje je objavio The New York Times, od koronavirusa moglo bi umrijeti od 200.000 do 1,7 miliona ljudi. Od 2,4 do 21 milion ljudi moglo bi trebati hospitalizaciju, što bi moglo srušiti zdravstveni sustav u kojem ima oko 925.000 kreveta u bolnicama.

I Iran na meti kritika zbog lošeg upravljanja krizom

Potpune informacije nisu poznate ni u Iranu, gdje nevladini izvori navode da bi broj stvarno zaraženih mogao biti puno veći od službenih podataka. 

Prvi slučaj zaraze u ovoj zemlji prijavljen je 19. februara, a do 14. marta broj zaraženih je, prema službenim podacima, iznosio 12.500. Prema tim podacima, Iran je, nakon Kine i Italije, treća po redu zemlja po broju zaraženih. Iranske vlasti se kritizira zbog cenzure, zataškavanja te lošeg upravljanja krizom. Osim toga, u ovoj zemlji zaraženi su i visoki vladini dužnosnici, poput zamjenika ministra zdravstva Iraj Harirchi te 23 zastupnika, odnosno oko 8 posto članova parlamenta.