Ovaj događaj bio je treći najveći gubitak leda na Grenlandu tokom jednog dana od 1950. godine. Druga dva rekorda dogodila su se u također u ovome desetljeću, 2012. i 2019. godine.

Brzo topljenje uslijedilo je nakon što je topli vazduh, zarobljen nad arktičkim otokom, promijenio obrazac atmosferske cirkulacije, navode znanstvenici, ističući kako bi se moglo otopiti još više leda.

- Samo u srijedu otopilo se oko 22 gigatona leda, pri čemu je 12 gigatona teklo u okean, a 10 gigatona upio je snježni pokrivač koji ga može i ponovno smrznuti - rekao je klimatolog Havijer Fetwjs (Xavier Fettweis).

Danska skupina naučnih institucija na Arktiku Polar Portal na Twitteru je opisala pojavu na Grenlandu kao “masovni događaj topljenja”.

- Iako je volumen topljenja manji od onog iz 2019. godine, zahvaćeno područje je bilo veće, navodi Polar Portal.

Ističe se kako ovaj događaj pozicionira Grenland u ranjiviju poziciju za ostatak sezone topljenja.

Naučnici su procijenili da je otapanje ledenog pokrova Grenlanda, drugog po veličini na zemlji nakon Antarktika, uzrokovalo oko 25 posto porasta globalnog nivoa mora u posljednjih nekoliko desetljeća.

Naučnici upozoravaju da modeli koji se koriste za projiciranje budućeg gubitka leda ne bilježe utjecaj promjenjivih obrazaca cirkulacije atmosfere, što znači da možda podcjenjuju buduće otapanje leda na Grenlandu.

- U srijedu su temperature vazduha iznad Grenlanda bile "zabrinjavajuće" - poručili su iz EU.

Na istoku otoka dostizale su čak 23,2 Celzijevih stupnjeva.