Rizik od pojave novog talasa epidemije virusa korona uvijek postoji, međutim, u evropskim zemljama koje su se odlučile na ublažavanje mjera epidemija je dostigla vrhunac prije više dana ili nedjelja, napominje za Sputnjik epidemiolog Zoran Radovanović.

Pošto je epidemijska kriva u padu, vlastima se čini da mogu da popuste stege, dodaje on.

"Austrija je, na primjer, vrh obolijevanja imala još 25, 26. marta, a tek 14. aprila su se odlučili na popuštanje, skoro dvadeset dana poslije dostignutog vrhunca epidemijske krive. Znači, broj oboljelih opada i učinilo im se da je vrijeme da načine prve ustupke, a plan im je da se do početka maja vraćaju normalnom životu", navodi Radovanović.

Popuštanje mjera i opasnost od fatalnog povratka virusa u Evropu

Nekoliko evropskih država najavilo je ublažavanje restriktivnih mjera uvedenih tokom borbe protiv epidemije virusa korona. Među njima su Španija, Italija, Slovenija, Danska, Poljska, Austrija, Češka, ali i Norveška, koja nije članica EU, ali je s njom povezana specijalnim vezama.

Namjeru španske vlade da ublaži mjere u borbi protiv epidemije kritikovala je Vlada Katalonije, dok je na opasnosti od trenda ublažavanja mjera upozorio i direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus.

Prema njegovim riječima, prijevremeno ukidanje mjera ograničenog kretanja moglo bi uzrokovati "fatalni povratak" pandemije. Povratak pandemije mogao bi biti jednako smrtonosan kao i njeno širenje ako izostanu potrebne mjere, dodao je šef SZO.

Virus ne može tek tako da nestane

Problem s kojim se vlade suočavaju sastoji se u balansiranju između zaštite zdravlja ljudi i ekonomske stabilnosti, kako ekonomije zemalja ne bi otišle u ambis, kaže Radovanović.

Na to upućuje i podatak da se u Španiju na posao, nakon što je socijalistička vlada Pedra Sančeza odlučila da ublaži mjere, vraća više od milion radnika u metalskoj, brodograditeljskoj i građevinskoj industriji, kao i čistača i radnika u sanitetu i zaštiti.

Da se ublažavanje mjera sprovodi oprezno, ukazuje i vodič sa smjernicama koji je izdala španska vlada, a u kome se navode mjere koje bi radnici i poslodavci trebalo da poštuju.

Italija, evropska zemlja u kojoj karantin najduže traje, dozvolila je otvaranje knjižara, prodavnica kancelarijskog materijala i prodavnica dječje odjeće, dok će u Danskoj od danas djeca mlađa od 11 godina moći da se vrate u škole i vrtiće.

Relaksiranje mjera naš sagovornik naziva razumnim pristupom, uz napomenu da bolest ne može tek tako da nestane.

"Ona će biti tu sa nama, a jedino što je bilo realno upravo je to što je postignuto, da se broj oboljelih razvuče na duži vremenski period. Kako će dalje biti, nepredvidivo je. Može da se dogodi da naredni talas u nekim evropskim zemljama uslijedi i prije ljeta. Vjerovatnije je da će drugi talas doći s hladnim vremenom, u novembru, decembru ili čak januaru, a da će se tokom toplog perioda pojavljivati poneki slučaj, da će se bolest održavati jedva na granici vidljivosti", smatra Radovanović.

Evropska komisija najavila je da će iduće nedjelje objaviti "Mapu puta ka izlasku iz pandemije COVID-19", zbog, kako se navodi, rastuće zabrinutosti u Briselu zbog potencijalnog neurednog i smrtonosnog izlaska iz trenutnih restriktivnih mjera. U nacrtu tog dokumenta apeluje se na države članice da svoja ograničenja ukidaju postepeno, na koordiniran način, vođeni naukom.

Pandemija je pokazala sebičnost pojedinih članica Unije, kometariše Radovanović - svako je gledao da zaštiti samo svoju populaciju:

"Sada je već i do funkcionera u Briselu doprlo da je EU kompromitovana i da je potrebno da istupe i kao unija, a ne kao splet pojedinačnih zemalja koja svaka vuče na svoju stranu i zastupa samo svoje interese. Tako da se može očekivati proklamacija zaključaka, a potom i postupaka u praksi koje će rehabilitovati jedinstvo EU".