Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je malo vjerovatno da će predsjednik Rusije u obraćanju medijima nakon razgovora sa malezijskim premijerom Anvarom Ibrahimom objaviti sastav ruske delegacije na pregovorima u Istanbulu.
Peskov je upitan da li bi Putin mogao da objavi sastav delegacije koja će krenuti u Istanbul na razgovore.
"Ne vjerujem. Još uvijek se bavimo bilateralnim rusko-malezijskim odnosima. Vidjećemo šta će predsjednik odlučiti", rekao je Peskov novinarima, prenose RIA Novosti.
Kako je rekao, ruska delegacija očekuje sutra ukrajinsku stranu na pregovorima u Istanbulu, a svi ruski prijedlozi su "na stolu".
"Postoji izjava koju je dao Putin, 11. maja. Sve ove teme su na stolu. Ruska delegacija će biti spremna za pregovore u Istanbulu u četvrtak i čekaće ukrajinsku stranu", rekao je Peskov.
Na pitanje o tome kako će početi pregovori u Istanbulu, sekretar za štampu ruskog predsjednika je predložio da se sačeka njihov početak.
"Moramo da sačekamo dok ne počnu. Niko neće reći gdje će početi" odgovorio je Peskov.
Peskov je rekao da Rusija trenutno radi na obnavljanju odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i na uspostavljanju dijaloga.
On je dodao i da se proces rješenja ukrajinskog sukoba i proces uspostavljanja odnosa sa SAD odvijaju nezavisno jedan od drugog.
"Trenutno se bavimo obnavljanjem odnosa sa Vašingtonom, uspostavljanjem dijaloga, dok je ukrajinsko rješenje i obezbjeđivanje naših nacionalnih interesa drugačiji proces. Oni ne zavise jedan od drugog", rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje koji od ta dva kolosijeka trenutno ima prioritet.
Putinova ponuda za trajni mir
Mirovni pregovori s Ukrajinom koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin obuhvatiće i nacrt sporazuma između dvije zemlje iz 2022. od kojeg se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije, objavio je u nedjelju Kremlj.
Putin je u nedjelju predložio održavanje direktnih pregovora s Ukrajinom, čiji je cilj postići trajni mir i okončati rat.
Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kazavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na momentalan prekid vatre.
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave kazao da će pregovori što ih je Putin predložio u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022, kao i trenutnu situaciju na terenu.
Danima nakon početka sukoba u februaru 2022, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji.
Ti pregovori su kasnije nastavljeni u Istanbulu.
Nacrt koji je onde dogovoren i kojim je postavljen okvir za moguće rješenje sukoba poznat je kao "Istanbulski sporazum".
Ali pregovori su prekinuti u maju, a ruski zvaničnici su dugo tvrdili da se rješenje može postići upravo po uzoru na Istanbulski sporazum.
I Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa nedavno se osvrnuo na nacrt iz 2022. kao potencijalni vodič za postizanje mira u budućnosti.
U skladu sa nacrtom Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodna bezbjednosna garancija pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država, ali i ostalih zemalja, među kojima su Bjelorusija, Kanada, Njemačka, Izrael, Poljska i Turska.
Ukrajina je, zapravo privremeno pristala na nečlanstvo u NATO u zamjenu za bezbjednosne garancije koje bi, u slučaju ruske invazije obavezalo Sjedinjene Države i njihove saveznike da se direktno uključe u borbu protiv Rusije.
Pitanje teritorije u nacrtu iz 2022. bilo je sekundarno u odnosu na garancije bezbjednosti.
Ali diplomate obje strane vidjele su ga kao daleko najveću prepreku miru.
Ukrajina je, nakon početka sukoba, željela da joj se garantuje bezbjednost, ali Sjedinjene Države i saveznici bili su oprezni zbog potencijalnog ulaska u rat s Rusijom.
U skladu sa nacrtom iz 2022. put Ukrajine prema mogućem članstvu u Еvropskoj uniji bio bi jednostavniji, a Rusija je tražila da se ograniči broj ukrajinskih oružanih snaga, kao i da se ukinu zakoni koje Moskva smatra da su diskriminatorni prema rusofonom stanovništvu, prenosi Rojters.
.webp)
.webp)
