Malo ko je mogao da predvidi da najveći izazov jedinstvu unutar NATO-a neće biti Orbanova Mađarska ili Ficova Slovačka, nego ni manje, ni više nego - Španija. Ali, tako je.
Uprkos tome što je pod velikim pritiskom da izdvajanja za odbranu stavi u veću brzinu nakon što je nova američka administracija natuknula kako njihovo sigurnosno zaleđe u novom Trampovom mandatu neće biti bezuslovno, Madrid se još uvijek nećka oko i najmanjih pomaka u smjeru koji su sve druge zemlje već dobrano preduzele.
Štaviše, postavši svjesne kako stopa od dva odsto - koja je dosad bila i sama kontroverzna - više neće biti dovoljna da Vašingtonu dokažu kako zaslužuju benefite člana 5. NATO-a, većina članica već je dala naslutiti da će u najkraćem mogućem roku pokušati da dosegnu stopu od pet posto, koliko izdvajaju "ratobornije" države poput Poljske i baltičkih zemalja, tj. onih koje dijele granicu s Rusijom i Bjelorusijom.
NATO bi volio već do 5. juna ove godine da objavi zajedničko saopštenje temeljem kojeg svijetu šalju poruku jedinstva i univerzalne predanosti politici odvraćanja, pojačanog naoružavanja s ciljem smanjenja opasnosti eskalacije rata. Španija još uvek nije sigurna da je spremna na taj korak, zbog čega bi vlada Pedra Sančeza - nehotice, ali činjenično - mogla da blokira cijelu inicijativu i time dodatno razbjesniti administraciju Donalda Trampa, piše Jutarnji.
Do trenutka pisanja ovoga teksta španski socijalisti i njihovi koalicioni partneri aktivno izbjegavaju tu temu u javnom prostoru, znajući da im na domaćem terenu može nanijeti samo štetu. Španija je jedna od zemalja koja najmanje izdvaja za odbranu: 2024. izdvajala je samo 1,3 posto svog BDP-a.
Sančez je obećao da će već 2025. doseći cilj od dva posto koji je NATO davno bio naveo kao vodilju (prvobitni rok za dosezanje tog cilja bio je 2029.), ali za ostvarenje će mu biti potrebno dodatnih 11 milijardi evra. Očekivano, javnost nije bila preterano oduševljena najavljenim planom.
S jedne strane, desnica predviđena čelnikom Narodne stranke Albertom Nunjezom Feihom iskoristila je priliku da bocne premijera zbog nagle promjene smjera i odstupanja od politike najavljene u predizbornoj kampanji, dok su glasači socijalista Sančezu zamjerili činjenicu da će se sredstva - najvjerovatnije - namiriti iz socijalnih programa koji su, u jeku rastuće prijetnje od ruske agresije, prestali da budu apsolutni prioritet.
Španci, naime, vole da ističu svoju predanost pacifizmu i činjenicu da nisu učestvovali čak ni u Drugom svjetskom ratu, pa im je u najvećoj mogućoj mjeri nezamislivo da bi im samima iko ikada mogao ozbiljno vojno zaprijetiti, pogotovo zato što se nalaze na poluostrvu i granicu dijele s prijateljskim zemljama. U tom kontekstu prijetnju Rusije smatraju "dalekom i teoretskom".
"Da, došlo je do određenih trzavica s mojim američkim kolegom Markom Rubiom. Obojica smo vrlo jasno i nedvosmisleno izrazili svoje stavove, a ja sam naglasio kako smatram da je i naglo povećanje do dva posto velik napor Španije te da bi ono trebalo biti dostatno da njime dokažemo svoju predanost NATO-u", rekao je za lokalne medije španski šef diplomatije Hose Manuel Albares.
Madrid, naime, neprestano ističe da njihov nesumnjivi doprinos NATO-u, ЕU i UN-u nije moguće sažeti u kvantifikovane tablice, zbog čega apeluju na sedište da prestane trošiti vrijeme na "besmislene rasprave o postocima" i da se fokusiraju na "opipljive strateške planove zajedničke odbrane".
(Telegraf)
