Više studija upozorilo nas je da je korona virus izuzetno zarazan, da najduže opstaje na čvrstim površinama, da opasnost vreba i danima nakon što je neko zaražen dodirnuo kvaku, na primjer. Međutim, prvi rezultati eksperimenta u Hajnsbergu pokazuju suprotno.
U Hajnsbergu, gradu koji je zbog velikog broja oboljelih ponio titulu “njemačkog Vuhana”, započet je neobičan eksperiment koji uključuje “živu laboratoriju”. Vodeći njemački infektolozi na dnevnoj bazi prate 1000 ljudi i bilježe situaciju unutar 500 domova, obilaze javne prostore poput škola, parkova, radnji, uzimaju uzorke i analiziraju ih.
Cilj je otkriti koliko se koronavirus zadržava na mobilnim telefonima, kvakama od vrata, daljinskim upravljačima, tanjirima i šoljicama. Kako se zapravo širi i koliko je učešće “skrivenih” prenosilaca virusa.
Prvi preliminarni rezultati su tu i u suprotnosti sa onim što smo dosad naučili o koronavirusu. U domovima zaraženih porodica u Hajnsbergu nigdje nije pronađen živi virus, ni na jednoj površini – staklenoj, plastičnoj, drvenoj, a uzeti su uzorci sa kvaka, mobilnih, vecešolja.
“Virus se širio na drugim mjestima. Na žurkama u klubu u Berlinu, fudbalskoj utakmici u Bergamu… Ne postoji značajan rizik od zaraze pri odlasku u kupovinu. Zaraza se ne širi doticanjem istih predmeta, nego dužim boravkom ljudi u neposrednoj blizini jedni drugih”, tvrdi dr Hendrik Štrek, direktor Instituta za infektologiju Univerzitetske bolnice u Bonu.
Njegov zaključak je da se kovid-19 možda ipak ne širi tako lako kako smo u početku vjerovali. Zapravo, opasnost je od ljudi, ne od predmeta koje su dodirivali.
“Neko ko je zaražen treba da se iskašlje u ruku i tom rukom dotakne kvaku na vratima. Odmah nakon njega druga osoba treba da dotakne istu tu kvaku i odmah da se rukom dotakne po licu. Zaista je mala šansa da se virus prenese putem zaražene površine”, pojasnio je Štrek, a prenio “Biznis insajder”.
Njemački naučnici su i ranije tvrdili da je koronavirus “izuzetno osjetljiv” na isušivanje i da je jedini način da se prenese udisanjem kapljica.
Studija iz Hajnsberga zasad to i dokazuje, iako stručnjaci planiraju da prikupljena saznanja dodatno provjere još preciznijim istraživanjima, pa tek onda izađu sa zaključcima koji će tamošnjim vlastima biti smjernice za postupnu normalizaciju života.
Ako se rezultati potvrde, restorani, hoteli, frizerski saloni i prodavnice uskoro bi mogli da budu otvoreni, s tim da će svi, u njima vjerovatno morati da nose maske i koliko god je moguće drže razmak od dva metra.
Pogledajte specijalni program povodom Dana grada Banjaluke
