Njemačka se suočava sa izazovima oko penzionog sistema. Sve je veći broj penzionera, a sve manji broj zaposlenih. Ministar finansija predlaže ulaganje u akcije, ali opozicija to kritikuje.
Nakon što generacije rođene između 1955. i 1969. godine - poznate kao "baby boomers", odu u penziju, očekuje se da će imati duži životni vijek. Međutim, broj zaposlenih u Njemačkoj ne raste proporcionalno. To znači da će sve veći broj penzionera biti na teretu sve manjem broju ljudi koji rade. Postavlja se pitanje: ko će finansirati penzije starijih generacija?
Njemački sistem penzija, koji je uveden 1889. zasniva se na obaveznom osiguranju, gdje se penzije sadašnjih penzionera finansiraju novčanim iznosima koji se odbijaju od plata zaposlenih - to je sistem poznat kao "generacijski ugovor".
Na početku 60-ih godina je na jednog penzionera dolazilo šest radnika. Danas je ta proporcija 2:1, a i dalje pada. Značajan dio federalnog budžeta odlazi na dopunu njemačkom penzionom sistemu: u 2024. godini, 127 milijardi evra će biti uplaćeno u penzioni fond, a to čini trećinu svih državnih izdataka. Očekuje se da će se ova suma do 2050. gotovo udvostručiti.
U isto vrijeme, penzioneri su postali značajna grupa birača. Zato je obezbjeđivanje funkcionisanja penzionog sistema postalo tema žestokih rasprava i postoji hitna potreba da se nešto uradi.
Vladajuća koalicija koju čine socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), ne želi da smanji penzije. Isto tako ne želi ni da povisi doprinose za penzije, a ni starosnu granicu za odlazak u penziju - u koju se sada ide sa 67 godina.
Novi plan: "Penzija od akcija"
Da bi riješili problem, ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) predložio je plan prema kojem će federacija da preuzme kredit od najpre dvanaest milijardi evra i - investira ga na berzi.
Konkretno, planira se osnivanje fonda kojim će upravljati nezavisna javna fondacija - kao tzv. generacijskim kapitalom. Novac će biti globalno raspoređen u akcije, pri čemu će dobit da se vraća u javnu kasu.
"Više od jednog vijeka su propuštane prilike za penzije koje je nudilo tržište kapitala. Sada bismo time ulagali u budućnost ovog društva", napisao je Lindner na X-u.
Suma od dvanaest milijardi evra trebalo bi da se povećava za tri odsto svake godine u narednom periodu. Do 2035, akcije bi trebalo da vrijede najmanje 200 milijardi evra da bi potpomogle državno penziono osiguranje.
Kritike iz CDU
CDU kao najveća opoziciona stranka kritikuje plan kao neefikasan. Aksel Knerig, zamjenik predsjedavajućeg Odbora za rad i socijalna pitanja u Bundestagu, rekao je za „Ipen mediju" da tzv. Penzioni paket II ne garantuje "dugoročno obezbjeđivanje njemačkih penzija". On dovodi "do povećanja doprinosa u budućnosti i time dodatno opterećuje zaposlene".
CDU nije suštinski protiv ulaganja na tržištu kapitala, radi ostvarivanja dodatnih prihoda od kamata, ali trenutni koncept, prema Knerigu, ne donosi "značajan prihod s obzirom na dodatno opterećenje dugom".
Široko rasprostranjena ulaganja u akcije, prema podacima Nemačkog instituta za akcije, prosečno donose šest do osam odsto prinosa godišnje. Ministar finansija Kritijan Lindner očekuje "više od tri, četiri odsto dobiti".
Ulaganje na berzu nosi rizik potpunog gubitka novca, ali prema podacima Saveznog ministarstva finansija trebalo bi uspostaviti bezbjednosni mehanizam zaštite imovine fondacije.
Kako funkcioniše njemački sistem penzija?
U Njemačkoj je obavezno državno penziono osiguranje samo za zaposlene. Samostalni, odnosno privatni i vlasnici firmi mogu da uplaćuju novac u državni penzioni sistem ili u privatna osiguranja. Državni službenici sa posebnim statusom - činovnici - oslobođeni su plaćanja obaveznih doprinosa i imaju sopstveni penzioni sistem. Ove dvije grupe čine oko 12 odsto radne snage u Njemačkoj.
Političari lijevog centra su u prošlosti često zahtijevali da se ove dobro plaćene grupe činovnika integrišu u državno osiguranje. Jer, samo tako sistem može da se dugoročno stabilizuje.
U državni penzioni fond se trenutno uplaćuje 18,6 odsto mjesečne bruto-plate radnika, pri čemu radnik i poslodavac plaćaju po pola. Mjesečni doprinos ne smije da premaši 1404,30 evra.
Vlada očekuje da će stopa doprinosa od 2028. da poraste na 20 odsto i do 2035. na 22,3 odsto, kao i da će na ovom nivou ostati do 2045. godine.
Trenutni "nivo penzija" - iznos koji se isplaćuje penzionerima svakog mjeseca - iznosi samo 48 odsto prosječne mjesečne plate, a to vlada planira da zakonski garantuje do 2040. godine.
Šta ako državna penzija nije dovoljna?
U 2023. godini je, prema podacima Njemačkog penzionog osiguranja, prosječna mjesečna penzija u Njemačkoj iznosila 1550 evra. Trenutni podaci pokazuju da 61 odsto penzionera prima manje od 1.200 evra mjesečno iz državnog penzionog osiguranja. Svaki treći penzioner čak prima manje od 750 evra.
Mnoge žene u Njemačkoj primaju znatno manju ili čak nikakvu penziju. To je zato što su radile u oblasti nisko plaćenih poslova. Mnoge su godinama bile domaćice i nisu se vraćale na posao u godinama nakon rođenja djece.
Ponovno zapošljavanje nakon dugogodišnjeg odsustva s tržišta rada nije jednostavno. Za mnoge penzija nije dovoljna da pokrije osnovne troškove, pa rade kako bi je dopunile ili primaju socijalnu naknadu od države.
Dolaze izbori...
Predizborna kampanja za izbore za Bundestag 2025. godine je pred vratima. Očekuje se da će penzije igrati važnu ulogu. Sara Vagenkneht želi da pozicionira svoju novu stranku BSW kao "glas njemačkih penzionera". Bivša čelna političarka stranke Ljevice najavila je da će se tokom predizborne kampanje fokusirati na temu obezbeđivanja penzija.
"Penzija je verovatno najveći socijalni problem današnjice", rekla je Vagenkneht u intervjuu za list Augsburger algemajne cajtung. "Socijalno-politički skandal je da mnogi ljudi primaju malu penziju, uprkos decenijama uplaćivanja doprinosa".
Pitanje je da li će njemačka vlada moći da profitira od planova za penziju iz dobiti od akcija tokom izborne kampanje 2025. godine. Čak i ako bi se planirano finansiranje penzija u akcijama usvojilo u Bundestagu - projekat bi mogao da rastereti penzioni sistem samo ako funkcioniše dugoročno.
