Dok u aprilu broj novozaraženih u jednom danu nikada nije dostigao 100.000, od 21. maja dnevni porast bio je niži od te brojke samo u pet navrata, a 3. juna je dostigao 130.400, navodi CNN, citirajući statističke podatke Univerziteta Džons Hopkins.

Ova pojava se dijelom može pripisati činjenici da su kapaciteti testiranja znatno prošireni, što ipak nije svuda slučaj, pa i dalje nije moguće pružiti jasnu sliku za svaku zemlju.

Mnoge od država koje su na početku bile teško pogođene, kao što su Kina, SAD, Velika Britanija, Italija, Španija i Francuska, sada bilježe pad epidemije, ali se čini da se širenje zaraze i dalje ubrzava u mnogim zemljama, naročito u Južnoj Americi, Africi i na Bliskom istoku.

U Libiji, Iraku, Ugandi, Mozambiku i na Haitiju, broj poznatih slučajeva svake sedmice se udvostručuje, a u Brazilu, Indiji, Čileu, Kolumbiji i Južnoafričkoj Republici to se dešava na svake dvije nedjelje.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da se najveći rast broja slučajeva i dalje bilježi na američkom kontinentu, gdje je dnevni porast već nedjeljama veći od ukupnog u ostalim dijelovima svijeta.

Primjera radi, Brazil je u četvrtak zabilježio više od 30.000 novih slučajeva zaraze i 1.457 smrtnih ishoda, pa je ukupan broj zaraženih u toj zemlji dostigao gotovo 615.000, a broj preminulih premašio 34.000.

Po statistici, lošije stoje samo SAD, gdje je ukupno registrovano nešto ispod 1,9 miliona slučajeva zaraze i 108.211 smrtnih ishoda, a dnevni porast broja inficiranih prema sedmičnom proseku sada iznosi oko 21.000, a broj umrlih 942.

Poslije ublažavanja restriktivnih mjera, grupe novozaraženih pojavljuju se u jednom broju zemalja u kojima je vrhunac epidemije već prošao, kao što su Južna Koreja, Njemačka i Kina, pa postoji strah od drugog talasa pandemije.

Prema zbirnoj statistici vlasti 214 zemalja i teritorija širom sveta, broj potvrđenih slučajeva COVID-19 od decembra iznosi oko 6,6 miliona, dok je broj umrlih 391.000 ljudi, navodi CNN.