Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika.

Velika subota ili strasna subota je hrišćanski praznik posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hristosa i njegov silazak u Ad. Ona je dio strasne sedmice i uvod u Vaskršnje praznike.

Pravoslavna crkva i vjernici vjeruju da je Hristos bio toga dana tijelom u grobu, a duhom u Adu, a u isto vrijeme “na prijestolu bio sa Ocem i Duhom, samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice”.

Na taj dan je Isus Hristos pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan njegovog vaskrsenja.

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, pripravlja ruho, boje jaja, po pravilu obavezno prije izlaska sunca. Negdje mijese kolač – vaskršnjak – okićen bosiljkom, kao i manji kolačići.

Isto tako, u nekim krajevima mijese kolačiće koji se poslije bdijenja nose na groblje. Grob se prelijeva vinom i okadi.

Na veliku subotu se ne radi svakodnevni poslovi, niti ručna radinost.

Vjeruje se i da bi danas trebalo da se učini kakvo dobro ili milosrdno djelo da bi “nekome krenulo”.

Kod nas u Popovom polju, Veliku subotu zovu i Crvena subota i tada “maste”, odnosno boje jaja u crveno.

U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi. Jaja, shodno narodnom vjerovanju valja da boji isključivo ženska djeca.