Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Užica Ivan Stanisavljević, a otvaranju su prisustvovali i pomoćnik gradonačelnika Užica Nemanja Nešić, te ugledne ličnosti iz kulturnog, političkog i privrednog života ovog grada.

U ime Republike Srpske, osim direktora Arhiva Republike Srpske Bojana Stojnića, otvaranju je prisustvovao i predsjednik Udruženja arhivskih radnika Srpske Dušan Popović.

Stojnić je nakon otvaranja Srni rekao da je izložba "Banjaluka centar Vrbaske banovine" rezultat višedecenijskog angažovanja autora Nebojše Radmanovića i Verice Stošić - stručnjaka i naučnih poznavalaca postojeće literature i arhivskih izvora.

On je naveo da je bogata izvorna građa izložbe razvrstana i sređena po svim oblastima i djelatnostima Vrbaske banovine, pri čemu poseban značaj izložbe predstavlja obilje fotografija koje su prvi put predstavljene kulturnoj i naučnoj javnosti, kako Republike Srpske, tako i Srbije.

Prema njegovim riječima, korištena arhivska građa, smještena u depoima Arhiva Republike Srpske, predstavlja kulturno dobro od izuzetnog nacionalnog i državnog značaja za Republiku Srpsku.

Sama izložba, kako je istakao Stojnić, svestrano osvjetljava sve nejasnoće Banjaluke toga vremena.

"Banjaluka u oslobođenoj, nacionalnoj državi, posebno u jugoslovenskom razdoblju Vrbaske banovine od 1929. do 1941. već duže vrijeme privlači pažnju naučnika i istraživača. I ranija i sadašnja istorijska nauka uočila je da je razdoblje Vrbaske Banovine u istoriji Banjaluke bilo od veoma velikog značaja. Ona je od dotadašnjeg skromnog okružnog mjesta izrasla u razdoblju Banovine u društveno, politički i kulturno prosvjetni centar jedne od devet jugoslovenskih banovina", ukazao je Stojnić.

Stojnić je istakao da centralno mjesto u istoriji Banjaluke, kao centra Vrbaske banovine, zauzima njen prvi ban Svetislav Tisa Milosavljević, a doba u kojem je obavljao tu dužnost, od 1929. do 1934. godine, može se nazvati zlatnim dobom u istoriji Banjaluke.

"Ban Milosavljević nije obilježio samo razvoj i izgled Banjaluke podignutim palatama - današnjeg Banskog dvora i Gradske uprave Banjaluke, dobrim činovničkim zgradama, monumentalnom zgradom Hipotekarne banke, Higijenskog zavoda, nego je i unaprijedio i izgradio banovinsko upravno područje sa nešto više od milion stanovnika", rekao je Stojnić.

On je istakao da je Banjaluka pred Drugi svjetski rat bila živopisna, višekonfesionalna, multietnička i kulturološki heterogena zajednica.

Izložbu, kojoj je koautor i Vladan Vukliš, već je imala priliku da vidi publika u Beogradu, a u Užicu će biti otvorena još dvadesetak dana.