Rajko Petrov Nogo i Goran Petrović ovogodišnji su laureati "Velike nagrade - Ivo Andrić" Andrićevog instituta u Andrićgradu.
Srpski prozni pisac Goran Petrović dobitnik je "Velike nagrade - Ivo Andrić" za životno djelo, za cjelokupno prozno stvaralaštvo i knjigu kratke proze "Saveti za lakši život".
Rajko Petrov Nogo dobitnik je nagrade za najbolju pjesničku knjigu "Sonet i smrt", saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare u Beogradu.
Odluku je donio žiri u sastavu Jovan Delić, Muharem Bazdulj i Želidrag Nikčević.
Velika književna nagrada "Ivo Andrić" ustanovljena je 2015. godine. Žiri koji dodjeljuje nagradu dužan je da tokom cijele kalendarske godine prati izdavačku djelatnost u Republici Srpskoj i Srbiji i da objektivno sagleda značaj ukupnog književnog stvaralaštva autora i pojedinačnog romansijerskog ostvarenja u tom periodu.
Nagrada se sastoji od Povelje i novčanog iznosa, a dodjeljuje se u dvije kategorije - za ukupno književno stvaralaštvo i za najbolje djelo objavljeno u protekloj godini.
Nagrada za ukupno književno stvaralaštvo "Ivo Andrić" i za djelo "Tri poeme" 2016. godine dodijeljena je Matiji Bećkoviću, dok je najbolji roman u 2015, prema mišljenju žirija, "Osama" Vladimira Kecmanovića.
Naredne, 2017. godine nagradu "Ivo Andrić" dobili su Dušan Kovačević i ruski pisac Zahar Prilepin. Kovačeviću je nagrada dodijeljena za ukupno književno stvaralaštvo i za dramsko djelo "Hipnoza jedne ljubavi", a Prilepinu za roman "Obitelj" i knjigu pripovjedaka "Sedam života".
Prošlogodišnji laureati bili su muzičar i pjesnik Borisav Bora Đorđević i kineski pisac Ju Hua.
Đorđević je nagradu dobio za najbolje djelo objavljeno u Republici Srpskoj i Srbiji u 2017. za knjigu poezije "Pusto ostrvo", a Hua za životno djelo za prošlu godinu za njegovo cjelokupno prozno stvaralaštvo, povodom objavljivanja prevoda njegova tri romana kod izdavačke kuće "Geopolitika" u Beogradu.
Andrićev institut u Andrićgradu, na čijem čelu je proslavljeni svjetski reditelj Emir Kusturica, jedinstvena je ustanova kulture, nauke i obrazovanja, koja svojim radom objedinjuje nastojanja Srbije i Republike Srpske da u tim oblastima ostvare značajne rezultate.
Institut ima pet odjeljenja - za književnost, istoriju, orijentalistiku, politiku i medije i Odjeljenje za film.
