I da disanjem možete uticati na cirkulaciju? Kada dišete, navode stručnjaci, prejako ili prebrzo, vaši krvni sudovi se skupljaju. Dok, s druge strane, kada dišete sporo, duboko, na nos, vaše tijelo ispušta azot-oksid, molekulu koja igra ključnu ulogu u povećanju cirkulacije i dopremanju kisika do ćelija.

Kada se krvni sudovi skupljaju, dolazi do smanjenog protoka kisika, a samim tim, hladnih ekstremiteta. Usto, kada prebrzo dišete, otpuštate i preveliku količinu ugljendioksida. A on reguliše pH vrijednost krvi. Stoga, ne želite da ga smanjite u prevelikoj mjeri, jer tada može doći do smanjenja hemoglobina koji prenosi kisik kroz tijelo.

Naravno, način disanja nije jedini razlog zbog kojeg su vam ekstremiteti uvijek hladni. Mnogo je faktora koji utječu na to, a jedan od njih je i disbalans tiroidne žlijezde. Ukoliko patite od hladnih ekstremiteta, pokušajte da dišete na nos. Disanje na usta utječe na brzinu dopremanja kisika i na hlađenje šaka i stopala.